Vlada je u javnu raspravu uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o vodama kojima bi se hidroelektrane vratile u vlasništvo HEP-a, potvrdili su nam iz Vladinih krugova.
Povratak hidroelektrana u vlasništvo HEP-a u ovom trenutku, upozoravaju stručnjaci s kojima smo razgovarali, nije nimalo slučajna. Naime, upravo bi hidroelektrane u velikoj mjeri podigle vrijednost HEP-a, “zlatne koke” hrvatskog energetskog sektora, za koju su u Vladi najavili da će zainteresirasnim ulagačima na burzi ponuditi 25 posto minus jedna njena dionica. Prema originalnoj ideji, novcem od inicijalne javne ponude (IPO) tih HEP-ovih dionica prikupila bi se sredstva kojima bi država od MOL-a otkupila 49,1 posto dionica, koliko ih Mađari trenutno drže u Ini.
- Tu se zapravo radi o povratu onoga što je ranije i bilo HEP-ovo, a što mu je naknadno oduzeto, pa je sada HEP zapravo vlasnik samo opreme, a ne i samih hidroelektrana. Dakle, riječ je o povratku u prijašnje stanje, što bi u velikoj mjeri povećalo vrijednost HEP-a. Bez hidroelektrana, naime, vrijednost HEP-a nije velika - objašnjava Damir Begović, energetski stručnjak i predsjednik Uprave HEP-a od 1993. do 2000. godine.
Pravo upravljanja
S tim se slaže i drugi energetski stručnjak s kojim smo jučer razgovarali, a koji je želio ostati anoniman. I on upozorava da vrijednost HEP-a bez hidroelektrana nije velika, odnosno da bi povratak hidroelektrana u HEP-ove ruke znatno podigao vrijednost te kompanije.
- Vraćanje hidroelektrana HEP-u nužan je korak prije bilo kakve privatizacije jer HEP bez hidorelektrana ne vrijedi puno. Sumnjam da bi ijedan savjetnik za privatizaciju dopustio privatizaciju HEP-a koji u svojim knjigama nema i vlasništvo nad hidroelektranama - poručuje naš sugovornik.
U samom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike jučer se nije moglo dobiti detaljnije informacije o izmjenama Zakona o vodama, koje se u velikoj mjeri tiču i HEP-a. Sam Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, jučer nije bio dostupan. Ovdje stoga možemo samo prenijeti objašnjenje koje je njegovo ministarstvo dalo portalu Telegram, a u kojem stoji da bi država “zadržala vlasništvo na vodnom dobru, odnosno zemljištu, a HEP-u bi se vratilo vlasništvo hidroenergetskih objekata”. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u odgovoru Telegramu navode i da akumulacije ostaju u vlasništvu države, dok bi se HEP-u priznalo pravo upravljanja.
Veliki kapital
Ni jedan od naših sugovornika jučer nije htio procjenjivati za koliko bi se povećala vrijednost HEP-a nakon što se ta kompanija uknjiži kao vlasnik hidroelektrana. No, jasno je da tu govorimo o ogromnim novcima.
- Ako danas gradite hidroelektranu, za to morate izdvojiti barem dvije milijarde eura. Svaki hidroenergetski objekt je vrijedan, to su obnovljivi izvori energije - dodaje Begović.
- Hidroelektrane su veliki kapital - poručuje i naš drugi sugovornik.
Početak javne rasprave o izmjenama Zakona o vodama prošla je pomalo ispod radara. Zanimljivo je da se javna rasprava o tome odvija u trenutku kada je Vlada donijela odluku o početku procesa odabira investicijskog savjetnika za mogući otkup MOL-ovih dionica u Ini. Trajati bi trebala do 9. rujna, nakon čega kreće i “službeni” dio izmjena Zakona o vodama.
No, nisu svi u energetskim krugovima oduševljeni prijedlogom povrata hidorelektrana u HEP-ovo vlasništvo. Primjerice, jedan naš sugovornik, koji je također želio ostati anoniman i koji isto tako spada u rang energetskih stručnjaka, upozorava da proces povrata hidorelektrana u HEP-ovo vlasništvo otvara niz pitanja.
- Nema sumnje da bi tako nešto jako povećalo vrijednost HEP-a, ali postavlja se pitanje što će biti ne samo s objektima, nego i sa zemljištem i vodama, posebno ako dođe do privatizacije HEP-a - zaključuje on.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....