Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter podnijela je Hrvatskom saboru godišnje izvješće o ljudskim pravima za 2023. godinu, u kojem je predočila detaljan presjek stvarne dostupnosti i ostvarivanja zajamčenih prava u zdravstvu, pravosuđu, socijalnoj skrbi, obrazovanju, radu i zapošljavanju i drugim područjima.
Konačna je ocjena porazna, a o tome koliko je nadležnima stanje ljudskih prava važna tema dovoljno govori činjenica da saborski zastupnici još nisu raspravili ni izvješće za 2022. godinu, koje im je pravobraniteljica predala još u ožujku 2022. godine. Budući da novo izvješće predaje, sukladno zakonskom roku, u vrijeme u kojem je Sabor već raspušten, može se samo nagađati kad će ga odgovorni za stanje u sustavu ljudskih prava raspraviti.
Nedostatak liječnika
Tijekom prošle godine pravobraniteljica je ukupno postupala u 6680 predmeta, a građani su najčešće prijavljivali nemogućnost ostvarenja prava u sustavu zdravstva, prije svega nemogućnost dobivanja primarne zdravstvene zaštite zbog nedostatka liječnika, osobito u manjim mjestima. Tako je ustanovljeno da Hrvatskoj nedostaje ukupno 141 tim obiteljske medicine, a da je čak 36 posto liječnika u sustavu u ovom trenutku starije od 60 godina. Posebno je poglavlje posvećeno onkološkim pacijentima, koji su nesumnjivo žrtve hrvatskog zdravstvenog sustava, budući da se incidencija raka u Hrvatskoj kreće negdje oko prosjeka EU, dok je smrtnost bitno viša. Upozorava se na često kvarenje aparata, na predugo čekanje na preglede i nalaze, a prema iskazima Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba, lista čekanja za zračenje onkoloških pacijenata od 2022. godine se dodatno povećala te se sada čeka sedam mjeseci!
U području rada i zapošljavanja posebno se upozorava na učestale slučajeve mobinga čije prepoznavanje i sankcioniranje postojeći Zakon o radu nedovoljno regulira. Poseban je problem tretman stranih radnika, koji često žive u nehumanim uvjetima, a plaće su im značajno niže nego plaće hrvatskih državljana koje primaju za istu vrstu posla. Posebno je degutantan slučaj agencije za zapošljavanje koja je nudila strane radnike na sniženju, na stranici za kuponsku prodaju.
"Objavljen je oglas u kojem su radnici nuđeni poslodavcima s navodom „poslodavac će dobiti dobar talent po manjoj cijeni“, a na jednoj stranici za kuponsku prodaju strani radnici su nuđeni uz popust, što je dehumanizirajuće i ponižavajuće. Javna objava kojom se nudi strane radnike iz Indije i Nepala uz kuponski popust pogoduje širenju predrasuda i diskriminatornih politika zapošljavanja, neovisno postoje li konkretne osobe koje su „iznajmljene“ putem kupona po sniženoj cijeni. Agenciju smo upozorili na diskriminatorno postupanje i pozvali da ne upućuje oglase ovog ili sličnog sadržaja, a osnivača portala za grupnu kupnju da prije objave oglasa obrati pažnju na sadržaj", stoji u Izvješću pravobraniteljice.
S obzirom na starenje stanovništva te kroničan manjak usluga u zajednici i institucionalnog smještaja, domovi za starije i nemoćne, visoke cijene smještaja i nerijetko neprihvatljivo nizak standard, postali su gorući problem. Na temelju pritužbi Ured pravobraniteljice obavještava nadležno Ministarstvo socijalne skrbi koje tada šalje inspekciju. U jednom takvom slučaju u privatnom zagrebačkom domu inspektori su utvrdili da dom primjenjuje mjeru prisile tzv. humanog sputavanja (vezanja pacijenata) bez donesenog protokola, a da je u domu zaposlena samo jedna medicinska sestra, umirovljenica bez licence, koja radi 4 sata dnevno i vodi brigu o zdravlju 59 korisnika na dvije lokacije!
"U spavaonicama korisnika na pojedinim prozorima nedostaju zavjese, rolete se ne mogu namjestiti ili ih nema, jastučnice su dotrajale ili ih nema, nedostaju plahte na madracima itd. Postupanje u ovom slučaju i dalje je u tijeku", stoji u Izvješću.
Ilegalni domovi
Čini se da su nerješiv problem i ilegalni domovi koji se otvaraju diljem zemlje i koje koristi sve više ljudi zbog nižih cijena i kroničnog nedostatka priuštivog legalnog smještaja.
"Povodom anonimne prijave da su korisnici u jednom objektu u Splitsko-dalmatinskoj županiji zatvoreni od 0-24, da nema ni medicinske sestre ni njegovateljice te da pet dana jedu istu hranu, zatražili smo provođenje inspekcijskog nadzora. Nadzorom je utvrđeno da se usluga pruža bez licence, i to za 13 starijih i nemoćnih osoba. Pritom se ilegalni pružatelj usluge smještaja na svojim moderno dizajniranim internetskim stranicama reklamira kao „dom za starije i nemoćne … s predivnim pogledom na more“, stoji u Izvješću.
U Uredu pravobraniteljice ističu kako je i postojeći sustav kažnjavanja vlasnika ilegalnih domova neučinkovit, da slučajevi često padaju u zastaru, a ilegalni domovi nastavljaju s radom.
"Ni prekršajne kazne za pružatelje usluge smještaja, koje su pooštrene novim Zakonom o socijalnoj skrbi, ne mogu imati dovoljno snažan odvraćajući učinak ako, nakon što inspektori podnesu optužni prijedlog, u predmetu nastupi zastara prekršajnog progona, kao što se to dogodilo u slučaju ilegalnog doma u Zadarskoj županiji, koji je nastavio s radom suprotno izrečenom rješenju inspektora", upozoravaju.
Poseban dio Izvješća posvećen je novim pravilima za stjecanje prava na osnovno zdravstveno osiguranje, sukladno kojima dio korisnika (prije svega nezaposlenih osoba koje nisu prijavljene Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ali i druge kategorije osoba) mora najmanje jednom u 90 dana osobno doći u ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pri donošenju zakonskih izmjena pravobraniteljica je upozorila na opasnost ovakve odredbe zbog koje bi dio osoba - prije svega onih teško bolesnih, nepokretnih, primatelja socijalne pomoći koji teško dolaze do informacija i drugih ranjivih skupina - mogao ostati bez prijeko potrebnog zdravstvenog osiguranja. Predlagala je druge načine "uvođenja reda u sustav", kako je resorno ministarstvo nazvalo ovu mjeru, no odbijena je, uz obrazloženje da će se svaki slučaj "pojedinačno preispitati".
Ustavna tužba
Odmah po stupanju na snagu zakona, kaže, počeo je stizati velik broj primjedbi, a ovakav način postupanja pokazao se krajnje arbitrarnim i diskriminirajućim.
"O arbitrarnosti govori slučaj, prijavljen pravobraniteljici za osobe s invaliditetom, osobe u invalidskim kolicima od koje se tražilo da osobno pristupi iako pristup zgradi HZZO-a nije prilagođen za osobe u kolicima, kao i pritužba upućena pučkoj pravobraniteljici, također osobe s invaliditetom u kolicima, kojoj nakon što se dva puta javila e-mailom i dostavila dokumentaciju, treće takvo javljanje nije bilo uvaženo", piše pravobraniteljica u Izvješću.
Obratio joj se i veći broj studenata koji se školuju izvan države ili EU i njihovih roditelja, neki i na udaljenim lokacijama, jer su i ti studenti ostali bez osiguranja ako osobno svaka tri mjeseca ne dođu u HZZO.
"Isticali su da im je obvezno zdravstveno osiguranje potrebno dok borave u RH te po povratku sa studija. Posebno je bilo izraženo nezadovoljstvo roditelja koji kao obveznici plaćanja doprinosa pridonose da sustav zasnovan na načelu solidarnosti može funkcionirati, a njihova djeca su sada izostavljena iz njega", ističe pravobraniteljica, koja je, s obzirom na velik broj pritužbi, predala Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti ovakvih zakonskih odredbi. Još čeka pravorijek.