Okrutno ubojstvo roditelja u šibenskom zaleđu, koje se povezuje s navodnom ovisnošću o drogi zbog koje je Tin Šunjerga došao u sukob s cijelom obitelji, još je jednom aktualiziralo pitanje raširenosti konzumiranja opijata među mladima i konstantnu pojavu novih supstancija na ilegalnom tržištu, piše Slobodna Dalmacija.
- Ponajviše se to odnosi na sintetičke kanabinoide. Najveći je problem kod tih tvari bio što je prije trebalo više vremena da se uvrste na popis droga. Kada bi se konačno i našle na listi, na ilegalnom tržištu u ponudi bi već bilo niz spojeva iste tvari koji nisu bili na popisu.
Unatrag par godina situacija se promijenila nabolje te se na generičku listu droga prilikom uvrštenja nove ilegalne tvari upisuju i njezini spojevi - pojašnjava nam Dušan Jenjić, voditelj Službe kriminaliteta droga PU splitsko-dalmatinske.
Kako nas je informirao, i nadalje se najviše konzumira marihuana, dok je na drugome mjestu amfetamin, a zatim heroin i kokain. U razdoblju od proteklih pet godina, policija je već u začecima prepoznala trend sve češće konzumacije amfetamina te su paralelno pojačali rad na navedenoj problematici.
Rezultati njihovih napora najjasnije se vide iz podatka da su 2012. godine zaplijenili 1,2 kilograma amfetamina, a prošle godine pet puta više, čak 6,8 kilograma.
Otpor pri uhićenjima
- Kod amfetamina je specifična agresija u ponašanju kod konzumenata tako da često prilikom uhićenja pružaju otpor. Do 2010. godine ta vrsta droge je kod nas bila prisutna u mizernim količinama, ali 2011. ukupno je zaplijenjeno 10,61 kg amfetamina, a kao što se vidi iz statističkih podataka prošle godine smo otkrili veću količinu nego heroina.
Tijekom 2016. naša uprava je po broju zapljena droga bila prva na području Hrvatske. Imali smo ih 1698, a podnijeli smo 187 kaznenih prijava zbog zlouporabe droga, i to najviše zbog prodaje i posjedovanja radi prodaje, a manji dio zbog uzgoja i uzgoja za osobne potrebe - kaže naš sugovornik.
Europsko istraživanje o pušenju, drogama i alkoholu među učenicima pokazao je kako je čak četvrtina barem jednom u životu probala drogu koje se uzimaju najčešće u dobi između 15 i 24 godine. Porazan je podatak da je Hrvatska iznad europskog prosjeka po konzumiranju novih psihoaktivnih droga.
Učenici češće koriste nove psihoaktivne droge u odnosu na već poznate kao što su kokain, ecstasy i LSD, a najviše se konzumira sintetski kanabinoid uličnog imena galaxy, koji može izazvati halucinacije, paranoje, depresiju i anksioznost.
- Prošle godine na području Hrvatske zaplijenjene su četiri nove psihoaktivne tvari, dok je 2015. godine evidentirano 20 novih tvari u obliku biljnih mješavina, praha, kristala i tableta. Godinu prije zaplijenjeno ih je 18. Nove droge povezane su s nizom opasnosti zbog njihove brze pojavnosti na tržištu, činjenici da nisu kontrolirane i da imaju farmakološka svojstva i učinke slične poznatim ilegalnim tvarima.
Među novootkrivenim drogama posebnu pozornost plijene sintetski kanabinoidi, spojevi koji oponašaju učinke kanabisa. Nove generacije sintetskih kanabinoida vrlo su potentne i izazivaju brojne zdravstvene probleme koji se očituju u rastućem broju akutnih i fatalnih intoksikacija diljem EU – saznajemo od Sanje Mikulić, zamjenice ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH.
Svaki peti s poremećajem
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2015. godine 175 osoba među novim ovisnicima imalo je mentalni poremećaj i poremećaj ponašanja uzrokovan upotrebom opijata. Te je godine ukupno 7533 ovisnika o drogi liječeno u Hrvatskoj, od čega njih 6123 od ovisnosti morfinskog tipa u koje spadaju heroin i metadon.
Među njima su bila 844 nova ovisnika i ohrabrujuća je činjenica da je to prvi put u proteklih 17 godina da je broj osoba koje prvi put traže pomoć u komunama pao ispod tisuću. Od njih je jedna petina imala mentalni poremećaj i poremećaj ponašanja.
Podaci o osobama liječenim zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama prikupljaju se iz nekoliko izvora, između ostalog i od sedam komuna koje djeluju na našem području.
Što se tiče kaznenih djela vezanih za zlouporabu droga, u Hrvatskoj ih je 2015. godine zabilježeno ukupno 2842. Među prijavljenima je 281 osoba mlađa od 21 godine. Najzastupljenija kaznena djela zbog kojih su se zatvorenici ovisnici tijekom 2015. godine nalazili u zatvorskom sustavu bili su imovinski delikti: krađa i teška krađa te razbojstvo i razbojnička krađa. Stopa recidivizma ovisničke populacije iznosi čak 69,69 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Zapljene droge na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske 2016.
- marihuana: 127,24 kg
- amfetamin: 6,88 kg
- heroin: 6,53 kg
- kokain: 1,18 kg
- ecstasy: 1,05 kg
- hašiš: 0,86 kg
Kodovi za dijagnozu
Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom droga spadaju prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema pod kodove od F11 do F19. Podtipovi tih kodova su:
- akutna intoksikacija
- zloupotreba
- sindrom ovisnosti
- apstinencijski sindrom
- apstinencijski sindrom s delirijem
- psihotični poremećaj
- sindrom amnezije
- psihotični poremećaj
- drugi mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja
- nespecifični mentalni poremećaj i poremećaj ponašanja
Opasni spojevi
- fenetilamini: stimulativni ili halucinogeni učinci, poput PMMA i 2C-I
- triptamini: uglavnom halucinogeni efekt, poput AMT i 5-MeO-DALT
- piperazini: uglavnom stimulativno djelovanje, a primjer su mCPP i BZP
- sintetski katinoni: stimulansi, primjerice mefedron, metilon i MDPV
- sintetski kanabinoidi: mogu imati halucinogeni ili depresivni učinak.
(podaci Vladina Ureda za suzbijanje zlouporaba droga)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....