Ukinut u pandemiji i nikad vraćen: U zadnjih 10 mjeseci od Zagreba do Beograda prošla 4792 vlaka. Ali nijedan putnik

Iz Hrvatske u Srbiju i obrnuto možete cestom, a možete i zrakom. Jedino prometno sredstvo kojim između tih dviju država ne možete putovati je - vlak.

Ove godine za Božić napunit će se pune četiri godine od posljednjeg putničkog vlaka koji je iz Zagreba krenuo prema Beogradu. Razlog obustave prometa na toj liniji tad je bila pandemija koronavirusa. Korona je prošla, ali putnički vlak na toj liniji nije se vratio. U HŽ Putničkom prometu (HŽPP) danas kažu da su zainteresirani za ponovnu uspostavu te linije i da su je planirali ponovno uvesti 2025., ali…

"Nakon što su u veljači i travnju 2024. održani sastanci s predstavnicima Srbija voza, dogovoreno je da će aktivnosti na ponovnom uspostavljanju međunarodnog prometa za vozni red 2024/2025. biti odgođene s obzirom na to da Srbija voz ne raspolaže prijevoznim kapacitetima", kažu u HŽ Putničkom prometu.

Tvrde također da će se o mogućem ponovnom uspostavljanju prometa dnevnim vlakovima raspravljati prilikom definiranja voznog reda za 2025/2026. godinu. Interes za ponovnu uspostavu putničkog prometa je razumljiv s obzirom na to da se u posljednjoj godini prije pandemije tom linijom prevezlo oko 33 tisuće putnika. Dakle, u HŽPP-u tvrde da Srbija nema dovoljno vlakova kako bi uspostavili tu liniju. Iz Ministarstva prometa Srbije odgovor na pitanje zbog čega ponovno nije uspostavljena ta linija nismo dobili, ali neslužbene izjave iz Srbije proteklih godina ukazivale su na to da vlak ne vozi jer Hrvatska ima neuobičajene i ekonomski neprihvatljive zahtjeve.

Dionicom prometovao Orient Express

Ukupna dužina pruge između Zagreba i Beograda je 412 kilometara, od čega kroz Hrvatsku prolaze 292 kilometra. Hrvatskim dijelom pruge danas prometuju putnički vlakovi od Zagreba do Vinkovaca i od Vinkovaca do Tovarnika. Iako nema putničkih, na liniji Zagreb - Beograd prometuju teretni vlakovi. Samo u prvih 10 mjeseci ove godine njome su prošla 4792 vlaka.

Putnički promet vlakom između Zagreba Beograda tako je do daljnjega prekinut nakon 130 godina postojanja. Ta su dva grada željezničkom prugom spojena još 1891. godine u vrijeme Austro-Ugarske. Pruga se nalazi na iznimno važnom Paneuropskom koridoru X te povezuje Salzburg i Solun, a prolazi kroz glavne gradove Ljubljanu, Zagreb, Beograd i Skoplje. Dionicom od Zagreba do Beograda nakon Prvog svjetskog rata prometovao je proslavljeni Orient Express. Vlak je kretao iz Pariza te je preko Milana, Venecije, Trsta, Zagreba i Beograda dolazio do Istanbula. Kroz Slavoniju je prvi put prošao 1919. Zahvaljujući Orient Expressu i njegovim uglednim putnicima, u Zagrebu je izgrađen hotel Esplanada.

Glavni željeznički kolodvor u Zagrebu

Josip Bandic/CROPIX

Portal h-alter nedavno je podsjetio na povijesnu i gospodarsku važnost te pruge. Tijekom Drugog svjetskog rata dionica od Zagreba do Beograda bila je konstantno u prometu zbog povezanosti Trećeg Reicha i Nedićeve Srbije te ostalih kolaboracionista na jugu Balkana.

U vrijeme Jugoslavije tom prugom su bili spojeni Ljubljana, Zagreb i Beograd. Zahvaljujući njoj, Vinkovci su prije raspada Jugoslavije bili najveće željezničko čvorište na Balkanu. Dnevno je kroz taj kolodvor prolazilo do 360 vlakova i prevozilo se oko 50 tisuća putnika. Tih godina prugom je vlakove vukla i lokomotiva pod imenom "Brena" proizvedena u tvrtki Končar. Prema dokumentiranim podacima, ona je na toj pruzi postigla i najveću brzinu od 180 kilometara na sat. Danas je maksimalna brzina na pruzi 100 km/h, ali ima i dionica gdje se vozi maksimalno 50 km/h.

Desetogodišnje zatvaranje pravca

Krajem 1991. linija za Beograd je ukinuta. Tadašnji ministar prometa Josip Božičević ukinuo ju je "zbog terorističkih aktivnosti i ratnih operacija". Ponovno je uspostavljena ranih 2000-tih nakon poslijeratne obnove. Desetogodišnje zatvaranje tog pravca, koji je najbrža veza između zapadne i južne Europe, stavilo je u drugi plan Koridor X i prugu između Zagreba i Beograda. Roba se morala prevoziti te je uspostavljen do tad zaboravljeni Koridor IV. On vodi od Dresdena i Nürburga u Njemačkoj i završava na tri kraja - u Solunu u Grčkoj, Constanti u Rumunjskoj i u Istanbulu u Turskoj. Njegovi ogranci se spajaju u Pragu i idu smjerom Beč - Bratislava, Budimpešta - Arad. Od Arada u Rumunjskoj koridor se grana u dva smjera. Jedan pravac ide prema Bukureštu i Constanti, a drugi prema Perniku u Bugarskoj, gdje se razdvaja prema Plovdivu i Istanbulu. Bila je to tad najkraća veza Soluna i srednje Europe te je potpuno zaobilazila ove krajeve.

Iako je promet Koridorom X kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju ponovno uspostavljen prije 20 godina, promet se na njega nikad nije vratio u mjeri u kojoj je bio prije devedesetih godina. Tome je, među ostalim, pridonijelo i tehničko stanje pruge između Zagreba i Beograda. S hrvatske strane ona nije u cijelosti dvokolosječna. Nedostaje oko 80 kilometara drugog kolosijeka između Dugog Sela i Novske koji bi se tek trebao graditi. Osim toga, dijelovi pruge u većoj su mjeri obnovljeni tek proteklih godina. Ni sa srpske strane nije bolja situacija. Od Beograda do granice s Hrvatskom izgrađena su dva kolosijeka, ali su u lošem stanju. Desni kolosijek od Rume prema Hrvatskoj je u lošijem stanju i tu su brzine od 30 do 50 km/h. Potrebno je zamijeniti kolosijeke i pragove te gornji ustroj. Desni kolosijek je u nešto boljem stanju i vlakovi mogu prometovati brzinom od 100 do 120 km/h. Prije nekoliko godina procijenjeno je da za obnovu te dionice u Srbiji treba oko 250 milijuna eura.

Svatko krenuo svojim putem

Godine 2018. hrvatski ministar prometa Oleg Butković i tadašnja potpredsjednica Vlade Republike Srbije Zorana Mihajlović potpisali su Memorandum o suradnji na unapređenju željezničkog prometa između Hrvatske i Srbije te su dogovorili da će dvije zemlje zajednički tražiti novac od Europske unije za obnovu te pruge. No to nikad nije realizirano i svaka je zemlja krenula svojim putem. Hrvatska svoj dio dionice financira sredstvima EU, a Srbija kreditima Europske razvojne banke. Prošle godine iz Srbije su stigle nove najave i obećanja. Tamošnji ministar prometa Goran Vesić izjavio je da se projektira dio pruge od Beograda do Šida, koja će biti veza za Zagreb, Ljubljanu, Beč i Italiju. Tad je rekao da će krajem 2028. tom prugom vlakovi voziti 200 km/h. U Hrvatskoj je velik dio slavonske dionice pruge obnovljen i preostalo je već spomenutih 80 kilometara od Dugog Sela do Novske, gdje je potrebno obnoviti postojeći i izgraditi drugi kolosijek. Procijenjena vrijednost radova je 670 milijuna eura, a Europska komisija odobrila je sufinanciranje projekta.

Iako su se vlasti u obje države zaklinjale u važnost tog pravca i tvrdile da su njegova obnova i ponovna uspostava kvalitetnog prometa prioritet, sve je to bilo s određenom figom u džepu. Srbiji je tako svih proteklih godina prioritet izgradnja pruge kojom bi Mađarsku spojila s grčkom lukom Pirej u kojoj su glavni vlasnici Kinezi, čime bi se Kini ostvario novi put svile i prijevoz robe u srce Europe.

S druge strane, Hrvatska je favorizirala izgradnju pruge od luke Rijeka do mađarske granice. S obzirom na takvu političku konstelaciju snaga, davni san strojovođa da vlak od Zagreba do Beograda dovezu u roku od četiri sata još dugo, dugo neće biti ispunjen.