Vjerske zajednice i druge udruge koje na svojim nekretninama na neki način zarađuju novac, primjerice od najma, ubuduće bi trebale plaćati komunalnu naknadu, doznajemo u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva.
Ministrica Anka Mrak Taritaš do jeseni ili do početka iduće godine predložit će novi Zakon o komunalnom gospodarstvu koji bi napokon ujednačio plaćanje komunalne naknade za sve jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine koji sada različito tretiraju plaćanje ovog nameta. Naime, svaki grad ili općina posebno odlučuje koga će osloboditi plaćanja komunalne naknade, pa se tako zna dogoditi da gradovi s relativno sličnim brojem stanovnika ili položajem od komunalne naknade uprihode potpuno različite iznose.
Različiti modeli
Primjerice, Zagreb od komunalne naknade godišnje ubire oko devet posto proračuna, a Split 15 posto. To znači da metropola, prema mišljenju stručnjaka iz Ministarstva graditeljstva, u većem broju oslobađa korisnike od plaćanja komunalne naknade. Također, smatraju u Ministarstvu, vjerske zajednice, posebice Katolička crkva, u svom vlasništvu imaju velik broj nekretnina, poput stanova, zemljišta i zgrada, koje nisu u funkciji obavljanja vjerske ili obrazovne djelatnosti nego se iznajmljuju drugim korisnicima, ili su u nekoj drugoj funkciji zarade, pa takvi objekti ne bi trebali biti oslobođeni plaćanja komunalne naknade. Slična je situacija i s nekim udrugama koje onda gradovi i općine oslobađaju od plaćanja komunalne naknade. Procjena je da bi gradovi i općine na godišnjoj razini s pojačanim obuhvatom obveznika komunalne naknade, prihodima od legalizacije i ukidanjem ili smanjenjem olakšica mogli ubirati oko 200 milijuna kuna više.
- To bi sve trebalo regulirati novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu koji bi se pripremio do kraja godine da bi u 2016. stupio na snagu. Imate situaciju da neka općina ili grad oslobađa mnoge plaćanja komunalne naknade, a onda ima rupu u proračunu i od države traži novac - objašnjava Mrak Taritaš.
Obećanje EU
Ideja je da se plaćanje komunalne naknade regulira tako da u proračunima jedinica lokalne samouprave u proračunu taj iznos ne bi smio biti manji od 10 do 15 posto.
- Imate 556 gradova i općina i svaka jedinica ima svoju metodologiju oslobađanja. Kada vidite da u jednom gradu imate pet posto prihoda od toga, a u drugom 15 posto, to je znak da netko ne radi svoj posao - kaže Mrak Taritaš.
Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu zapravo je nadomjestak za porez na nekretnine, koji je Hrvatska obećala uvesti i Europskoj komisiji u mjerama prekomjernog deficita. Međutim od toga se odustalo jer treba srediti vlasništvo i popisati sve nekretnine. Ideja je, kažu nam u Ministarstvu, da se jednog dana, za dvije do tri godine, komunalna naknada ukine, a uvede porez na nekretnine.
EU: Crkva ne smije biti povlaštena
O oporezivanju crkvenih nekretnina počelo se pričati još 2012. kada je ministar financija bio Slavko Linić.
Tadašnji glavni čovjek Vlade za financije vidio je kako je to Italija napravila pa je zamislio da se i u Hrvatskoj uvede nešto slično. Naime, tadašnji talijanski premijer Mario Monti, šef države koja također ima velik broj stanovnika koji se deklariraju kao katolici, uveo je prema nalogu Europske komisije oporezivanje nesakralnih nekretnina u vlasništvu Crkve. Europska komisija smatrala je da Italija time što ne oporezuje crkvene nekretnine narušava tržišnu utakmicu te da omogućava nelojalnu konkurenciju Crkvi u pružanju turističkih usluga ili obrazovanja.
Italiji godišnje više od 600 milijuna eura: porez je uveden za vrijeme pape Benedikta XVI.
Katolička crkva u Italiji već nekoliko godina plaća - kao i svi ostali vlasnici - porez na sve zgrade u vlasništvu pravnih osoba Katoličke crkve na svom teritoriju.
Talijanska Republika se, pa i zbog sukoba isprepletenih interesa, nije usudila udariti Crkvu porezom po nekretninama, sve dok je nije pritislo Evropsko povjerenstvo zbog narušavanja tržišne utakmice sa strane Katoličke crkve.
Slobodno tumačenje
Naime, Konkordatom između Svete Stolice i Italije bilo je predviđeno da Katolička crkva u Italiji ne plaća nikakav porez na bogoslužne objekte. To su Italija i Katolička crkva shvatile poprilično stvaralački: bilo je dovoljno da u zgradi, bez obzira na njezinu veličinu, negdje bude barem kapelica, pa da sva zgrada bude oslobođena poreza, makar ostalih 99,9 posto njezine površine bilo iznajmljivano kao poslovni prostor.
Nisu posrijedi sitnice. Katolička crkva ima u Italiji 8779 školskih zgrada, vrtića, biblioteka itd., zatim 4712 zgrada sa zdravstvenim ustanovama te 49.982 crkve, župne odnosno samostanske zgrade. U to nisu uračunate zgrade - neke veoma unosne - koje na talijanskom ozemlju ima Sveta Stolica i koje uživaju eksteritorijalnost kao eksklave Države vatikanskoga Grada, jer prihod od njihova iznajmljivanja ide ravno u blagajne kurijalnih dikasterija, ne prolazeći kroz poreznu mrežu Italije. Evropsko povjerenstvo je još 2007. zahtijevalo podatke od Italije, te je na osnovi njih evropovjerenik Joaquín Almunia u rujnu 2010. pokrenuo postupak protiv Italije zbog antikonkurencijskog pružanja državne potpore. Evropsko povjerenstvo je ocijenilo da dotadašnjim odustajanjem od naplate poreza Italija omogućuje Katoličkoj crkvi nelojalnu konkurenciju u pružanju hotelskih usluga, privatnog obrazovanja itd. A to nije dopustivo. Stoga je talijanska vlada tadašnjeg premijera Marija Montija odlučila tada uvedeni novi porez na nekretnine - IMU - primijeniti i na sve zgrade u vlasništvu pravnih osoba Katoličke crkve na svom teritoriju, po ovim principima: Prvo, poreza su oslobođeni svi prostori namijenjeni striktno bogoštovnoj djelatnosti, dakle crkve, samostani, biskupski i župni dvorovi, ako u njima nema nikakve komercijalne djelatnosti ni ine zarade. Nije dovoljno da u jednoj sobi hotela bude kapela i da se hotel zove Dom, pa da sav bude oprošten poreza. Ako u nekom dijelu biskupskog dvora djeluje, na primjer, biskupijska naklada, na taj dio se plaća porez. Drugo, poreza su oslobođeni prostori za neprofitne humanitarne djelatnosti, ako zaista jesu neprofitne, što znači da to dokazuju zaključnim računima, te da eventualni višak smiju samo reinvestirati u djelatnost.
Crkva se nije bunila
Treće, na isti način su oslobođene paritetne škole, ali uz striktnu obavezu da se u njih mogu upisivati svi građani, bez ikakve diskriminacije (pa i s obzirom na svjetonazor), pod istim uvjetima kao i u državne škole, te da eventualni višak na kraju godine moraju reinvestirati u školovanje. O tome je Monti tada razgovarao s papom Benediktom XVI. Sveta Stolica, kao potpisnica Konkordata s Italijom, nije se bunila, iako se računa da Katolička crkva u Italiji u to ime plaća talijanskim općinama između 600 milijuna i milijarde eura godišnje (nema još preciznih podataka). ( Inoslav Bešker)