Ugostitelji traže pomoć države i Zagreba, nedostaje im 40.000 radnika

Pandemija je opasno ugrozila brojne hrvatske ugostitelje te Grad Zagreb i država moraju hitno poduzeti neke mjere kako bi se spasio ovaj, donedavno vrlo unosan gospodarski sektor. Zaključci su to 13. Foruma ugostitelja koji je jučer održan u zagrebačkom Hotelu Esplanade, gdje su vlasnici nekih od najpoznatijih ugostiteljskih objekata u Zagrebu i Hrvatskoj razgovarali o problemma s kojima se suočavaju te mogućim rješenjima. Doneseno je nekoliko zaključaka koji će biti upućeni nadležnima. Od Zagreba se traži rješavanje problema rada na otvorenim prostorima za posluživanje ili ugostiteljskim terasama, snižavanje koeficijenta komunalne naknade za ugostitelje s deset na sedam te jačanje međusobne suradnje i uključivanje predstavnika ugostitelja u savjetodavnoj ulozi u radne skupine i povjerenstva Grada vezana za ugostiteljstvo. Mnogo su veći zahtjevi od državnih institucija. Traži se ponovno uvođenje mjera ekonomske pomoći za zadržavanje radnih mjesta i nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova, znatno ubrzavanje postupka izdavanja radnih dozvola za zapošljavanje državljanja trećih zemalja, kao i porezno rasterećenje i snižena stopa PDV-a na pripremu i posluživanje kave, piva, vina i bezalkoholnih pića s ciljem osiguravanja većih primanja zaposlenika u sektoru ugostiteljstva. Usto, prema procjenama, nedostaje 35 - 40.000 zaposlenika u ugostiteljstvu.

Sedamdesetak uzvanika, predstavnika državnih institucija i ustanova, ugostitelja i poduzetnika pratilo je vrlo aktualne panel diskusije. Iznesena problematika vrlo je važna za cijeli ugostiteljski sektor, a za mnoge izazove potrebno je što prije pronaći rješenje. Pritom se očekuje konkretna pomoć državnih institucija, no i grada Zagreba. Pozivu su se odazvali predstavnici Ministarstva turizma i sporta, Grada Zagreba, Ministarstva rada, socijalne skrbi i mirovinskog sustava, Ministarstva unutarnjih poslova, Nacionalne udruge ugostitelja, Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore Zagreb te Turistička zajednica grada Zagreba. Događanje se održalo pod pokroviteljstvom Državnog inspektorata Republike Hrvatske, a podijeljene su i nagrade zaslužnim ugostiteljima Marinu Medaku, Mariju Mihelju, Ani Lisak, udruzi Chef kuha doma, Obrtničkoj komori Zagreb te Cateringu Exclusive, koji su nesebično pomagali ugroženim obiteljima na područjima pogođenima potresom na način na koji najbolje znaju - ukusnim i toplim obrocima.

Prvi panel pod nazivom Naši ljudi su naša snaga postavio je pitanje kako se nositi s gorućim problemom nedostatka radne snage u turizmu i ugostiteljstvu. Procjenjuje se da nam nedostaje 35 - 40.000 zaposlenika u ugostiteljstvu. Ugostiteljstvo s povezanim djelatnostima generira 380.000 radnih mjesta, što je četvrtina ukupno zaposlenog stanovništva RH. Naime veliki broj ljudi napustio je Hrvatsku, pa je zapravo ugostiteljstvo kontinuirano ugroženo. Činjenica je, po riječima Žakline Troskot, predsjednice Nezavisne udruge ugostitelja da apsolutno najviše porezno opterećenje u Svijetu, kojim su pritisnuti naši ugostitelji, realno predstavlja najveću opasnost za opstanak malih caffe barova, jer svojom ponudom ne mogu konkurirati na tržištu rada. Jako je teško prilagoditi poslovanje u pandemijskim uvjetima, dok im prijeti nelikvidnost i nedostatak radnog kadra. Stalno se govori o održivom, zelenom i digitalnom poslovanju, a ugostitelji često nemaju sredstava niti za troškove hladnoga pogona.

Kad je u pitanju nedostatak radne snage, osim dugog čekanja na radne dozvole prisutan je još jedan problem, upravo to najviše porezno opterećenje od ukupno 28% (25% PDV+3% porez na potrošnju) zbog čega ugostitelji nemaju sredstava za plaćanje kvalitetnog radnog kadra. Tako, dok se porezne stope na ugostiteljske usluge ne izjednače na 13% bit će prisutna prijetnja nedostatka radne snage. Ne zaboravimo da Švicarska početkom 2022. otvara svoje tržište rada djelatnicima iz Hrvatske, što jako plaši naše poduzetnike. Nakon 20 mjeseci pandemije, rada u ograničenim uvjetima, problema s likvidnošću pravo pitanje koje valja postaviti jest je li moguće uopće malom hrvatskom ugostitelju konkurirati na tržištu radne snage. Zbog svega navedenoga, jako je važno raditi na smanjivanju stupnja sezonalnosti hrvatskog ugostiteljstva, osiguravanju izvjesnije budućnosti i povećanju primanja.

Drugi panel pod nazivom: Zagrebačko ugostiteljstvo - digitalno, zeleno i održivo, otvorio je teme kao što su prilagodba poslovanja zagrebačkih ugostitelja u pandemiji, pri čemu je nezaobilazna tema posluživanje na terasama. S velikom su nadom ugostitelji očekivali Advent, jer se u to doba generira čak četvrtina prometa ukupnog zagrebačkog ugostiteljstva. Mogu li zagrebački ugostitelji opstati bez dobro odrađenog Adventa i prepoznaju li državne strukture uopće njegovu važnost?

"Gastronomija je oduvijek bila dio turizma, jer ističe ono najautentičnije iz pojedine destinacije. Turistička zajednica grada Zagreba ove je godine podržala i online platformu Zagreb Mingles, koja povezuje zagrebačke ugostiteljske objekte, njihovu ponudu i goste, a suradnja se nastavlja i kroz Advent Zagreb gdje se zajednički stvara daljnja kvalitetna i konkurentna pozicija na gastronomskom tržištu Europe i svijeta. " napomenula je direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, Martina Bienenfeld.