Nakon što je Danijel Bezuk (22) u ponedjeljak na Markovu trgu upucao policajca, a ubrzo i presudio sebi, na društvenim mrežama počelo je šokantno veličanje napadača. Slično je viđeno i nakon smrtonosnog pohoda splitskog trostrukog ubojice Filipa Zavladava, a sociolozi se slažu da je to još jedan dokaz zabrinjavajućeg stanja u društvu.

"Ovaj događaj je na razmeđi krize i nezadovoljstva. Krize imaju različite dimenzije utjecaja na pojedince. Stoga ovo, makar je riječ o izoliranom slučaju, nije bilo neočekivano, pitanje je samo bilo kad će se dogoditi", rekao nam je dr. sc. Mirko Bilandžić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Navodi da je kriza postojanost hrvatskog društva. Od Domovinskog rata naovamo, mi smo stalno u krizi.

Veliko nepovjerenje

"Nezadovoljstvo se generira što je zabrinjavajuće, također nacija je u stanju nagomilane socijalne frustracije. Mi stalno imamo neko nasilje, pravno, verbalno, obiteljsko... U takvoj situaciji pitanje je kad nastupa fizičko oružano nasilje", kaže Bilandžić.

Dr. sc. Dragan Bagić, profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je krvavi događaj na Markovu trgu dobro razotkrio napetu društvenu atmosferu, koja je kod nas posebno eskalirala posljednjih pet-šest godina.

"Postoji veliko nepovjerenje i neprijateljstvo prema najužoj društveno-političkoj eliti. Oni su demonizirani", govori sociolog. Krug nezadovoljnika je sve glasniji i sve prisutniji pa tako i na društvenim mrežama, na kojima mnogi čestitaju, sada pokojnom, napadaču i navode da je "jedina šteta što je upucan policajac, a ne netko od političara".

Bagić kaže da je ovo ozbiljno upozorenje da se trenutno društveno i političko okruženje više ne može tolerirati. "Političari moraju ozbiljno promijeniti retoriku jer ova dosadašnja pada na plodno tlo društvenog nezadovoljstva", naglašava sociolog i upozorava da pokušaj ubojstva policajca može biti katalizator da istomišljenici krenu u organizirano djelovanje.

Napadačev psiho profil bit će presudan za utvrđivanje karaktera događaja, prije toga je, kaže dr. Bilandžić, profesionalno neozbiljno davati ocjene što se stvarno dogodilo.

"Pitanje je je li on bio psihički stabilan, a ako jest, onda dolazimo do pitanja motiva. Znamo i da je kod kuće imao arsenal. Proces radikalizacije je predvidiv, ovo je tipičan obrazac. On se pripremio, došao iz Kutine u Zagreb i odabrao metu."

Događaj je, dodaje, teroristički akt jer se radi o nasilnom činu s jasnom metom. Posljedice su imale utjecaj širi od konkretne mete, a to su širenje straha i promjena poretka (promijenit će se sigurnosne procedure na Markovu trgu).

Teroristički akt

"Teroristički akt ne mora biti pitanje političkog poretka, ali terorizam je. Ostaje pitanje je li ovo bio terorizam, a na njega će se odgovoriti pozitivno ako se radilo o instrumentalno racionalnom ponašanju, planiranom odabiru mete i jasno deklariranom i utvrđenom političkom cilju", kaže Bilandžić.

Socijalna podrška nasilnom oružanom činu kao načinu rješavanja nezadovoljstva, putem društvenih mreža, vrlo je opasna, navodi sociolog. Ona ukazuje da u društvu postoje ljudi koji su spremni to ponoviti.

"Put je vrlo kratak od verbalnog do fizičkog u uvjetima krize, frustracija i nezadovoljstva te socijalnog nepovjerenja te nepovjerenja u institucije", navodi Bilandžić i dodaje da smo mi vrlo problematično društvo i svi smo krivi. "U tom kontekstu događaju se različite forme radikalizacije."