UGLEDNI HRVATSKI PROFESOR S IRSKOG SVEUČILIŠTA 'Sirijci koji dolaze nisu posebno religiozni, oni bježe od radikala i IS-a'

DUBLIN - Izbjeglice nisu “teroristi” i “kriminalci”, nego ljudi koji bježe od rata i trebaju našu pomoć, poručilo je u otvorenom pismu javnosti nekoliko stotina hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva. Među potpisnicima pisma je i dr. Siniša Malešević (46), profesor sociologije na University College u Dublinu i član Irske kraljevske akademije. Malešević je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a radio je kao istraživač u Institutu za međunarodne odnose.

Svjetski problem

- Riječ je o dramatičnoj i tragičnoj situaciji koja nije samo hrvatski nego europski i svjetski problem. Hrvatska je mogla očekivati da će se ovo dogoditi čim je Mađarska počela graditi zid prema Srbiji. Iako država nije bila dobro pripremljena, reakcija Hrvatske je bila pozitivna, puna puno bolja nego Mađarske. Pogotovo je pozitivna bila reakcija hrvatskih građana - rekao nam je u telefonskom razgovoru Siniša Malešević, koji u inozemstvu živi više od 20 godina, a objavio je i nekoliko knjiga, među kojima je “Sociologija rata i nasilja”.

Golemi kampovi

- Odluka o zatvaranju granica bila je loša jer trenutno je bolje otvoriti granice. Hrvatska je mala i u teškoj ekonomskoj situaciji pa je za nju najbolje rješenje otvaranje granica jer velika većina izbjeglica nastavlja put dalje. Mobilizacija policije i vojske samo je podizanje panike - rekao je Malešević.

Pojasnio je kako je glavni uzrok ove goleme migracije nekoliko ratova.

- Statistike o prvom većem valu izbjeglica u Grčkoj ovog ljeta pokazuju da je 90 posto njih iz država zahvaćenih ratom: najviše iz Sirije, a zatim Iraka, Somalije, Sudana i Afganistana. Većina sirijskih izbjeglica je u susjednim zemljama: Libanonu, gdje ih ima oko milijun, u Jordanu oko 600.000, u Egiptu 150.000, u Iraku 250.000, a u Turskoj ih je gotovo dva milijuna. Izbjeglice već nekoliko godina žive u golemim kampovima gdje su uvjeti jako teški - rekao je Malešević. Naglasio je kako se broj izbjeglica u Europi udvostručio u godinu dana jer se ratna situacija, pogotovo u Siriji, pogoršala.

- Islamska država u Iraku je izgubila dio teritorija, ali je u Siriji ojačala. U samoj Siriji ima preko sedam milijuna prognanika. Budući da je jedan dio ljudi već došao u Europu, putem interneta i društvenih mreža prenosi se glas da se negdje može živjeti bolje. Kad prođe jedan val izbjeglica, drugi ide za njim - rekao je Malešević.

- Jedino rješenje je zaustaviti rat i ozbiljnije se suprotstaviti Islamskoj državi te ući u neke pregovore sa sirijskom vladom. Mala je vjerojatnost da će valovi izbjeglica idućih godina stati ako se rat ne zaustavi - istaknuo je Malešević. Osvrnuo se na tvrdnje kako su sirijski izbjeglice mahom mladi muškarci koji bi se trebali boriti, a ne bježati.

- Za koga se mogu boriti? S jedne strane je autoritarna Asadova vlada, a s druge strane ekstremne fundamentalističke grupacije. Većina sirijskih izbjeglica su srednja klasa, obrazovani i odgojeni u sekularnom društvu. Sirija je jedna od najsekularnijih društava u tom dijelu svijeta. Ovi ljudi nisu posebno religiozni niti imaju potrebe da se bore za islamističke ciljeve - naglasio je Malešević.

Radikalne ideologije

Komentirao je i tvrdnje da je golemi priljev izbjeglica dio smišljenog plana o “muslimanskoj invaziji kršćanske Europe”. - Ne postoje nikakve osnove za takve teorije, to je izrazito neozbiljno. Većina tih ljudi bježi od radikalnih ideologija i islamske države. Većina sirijskih izbjeglica su u prosjeku obrazovaniji i bolji radnici nego prosječni građani niza europskih zemalja, žele raditi i živjeti u demokratskim društvima. Uvjeren sam da bi se mnogi vratili kad bi rat prestao - zaključio je Malešević.