Udio hrvatskog proračunskog manjka u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka

Hrvatski proračunski manjak, iskazan udjelom u BDP-u, bio je u prvom tromjesečju znatno ispod europskog prosjeka, pokazali su u ponedjeljak preliminarni podaci Eurostata.

Na razini 20-člane eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u spustio se u prvom tromjesečju na 3,2 posto, najnižu razinu od ljeta 2022. godine, sa 4,0 posto u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca, izračunao je europski statistički ured.

Na razini EU-a smanjio se s 3,9 na tri posto, pokazuju tablice.

Javna potrošnja u zoni primjene zajedničke europske valute spustila se u prva tri ovogodišnja mjeseca, prema sezonski prilagođenim podacima, na 49,4 posto BDP-a, s 50,7 posto u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca, uz smanjenje rashoda za 31 milijardu eura.

Na razini EU-a kliznula je s 50,1 posto na 48,9 posto BDP-a, odražavajući smanjenje rashoda za oko 29 milijardi eura.

Proračunski prihod u eurozoni smanjio se u prvom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za dvije milijarde eura u odnosu na prethodna tri mjeseca. Njegov udio u BDP-u iznosio je 46,2 posto i bio je manji za pola postotnog boda nego u prethodna tri mjeseca.

Na razini Unije porastao je pak za devet milijardi eura, a njegov udio u BDP-u iznosio je 45,9 posto i bio je manji za 0,3 postotnih bodova nego u prethodnom tromjesečju.

Četvorka s viškom

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u prvom tromjesečju imala Rumunjska, od sedam posto.

Slijedi Mađarska s manjkom od šest posto BDP-a. Blizu su i Francuska i Bugarska gdje je iznosio 5,6 posto, te Slovačka s manjkom od pet posto BDP-a.

Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu bilježila manjak u visini jedan posto BDP-a, pokazalo je izvješće Eurostata. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju iznosio je 1,9 posto BDP-a.

Najmanji udio manjka u BDP-u bilježio je Luksemburg, od svega 0,1 posto.

Proračunski višak bilježile su samo četiri zemlje, a najveći je bio u Danskoj, gdje je dosegnuo 3,8 posto BDP-a.

Slijede Irska i Portugal, s viškom od 1,6 odnosno 0,6 posto BDP-a. Litva je bilježila višak od tek 0,1 posto BDP-a, pokazuju tablice.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Grčku, Italiju i Cipar, prema izvješću.