Udari i zbriši: Milanović računa na kratko političko pamćenje hrvatskog puka, sada već ima uigrani model

"To više nije tema", odgovorio je predsjednik Republike Zoran Milanović na novinarsko traženje, u petak, da komentira najnoviju Facebook objavu ministar prometa Olega Butkovića. "Lukobran više nije važan", zaključio je predsjednik jednu od prepiski u kojima je ministra optužio, u nekoliko navrata, da je namjestio izgradnju novog lukobrana u Povilama baš ispred ugostiteljskog objekta svog oca. Milanović se povukao nakon što je SDP-ov primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rezolutno ustvrdio kako Butkoviću nitko nije pogodovao, nego da je lukobran bilo nužno izgraditi jer je onaj stari bio u raspadajućem stanju.

Udari i zbriši

To je samo jedan od primjera Milanovićeve nedosljednosti koju on prakticira kroz svoje dugogodišnje političko djelovanje, i kao premijer i kao predsjednik države računajući na kratko političko pamćenje hrvatskog puka.

Svoj sada već uigrani model "udari, zbriši i pravi se da se ništa nije dogodilo" Milanović je u posljednjih desetak godina primijenio nekoliko puta. Primjerice prošle godine oko ratifikacije ulaska Finske i Švedske u NATO. Milanović se tome žestoko protivio i u Hrvatskoj, u svibnju, grmio: ”Ja ću staviti veto na pozivnicu. A onda ću proganjati kao đavo grešnu dušu svakog zastupnika koji digne ruku za ratifikaciju toga sporazuma!" Dva mjeseca poslije otišao je na samit NATO-a u Madrid, gdje nije progovorio ni riječ, a kamoli stavio veto. "Odluku o primanju dviju zemalja donijet će Sabor, što izlazi iz moje nadležnosti”, poručio je predsjednik bez grča na licu te se prihvatio neke druge teme.

Slično se ponašao i kada je riječ o koloni sjećanja u Vukovaru. Prije pet godina, 2019., govorio je da on u kolonu sjećanja neće ići. "HDZ će mimohod u Vukovaru pretvoriti u da ne kažem kakav pir. Tamo naprosto nema mjesta za pristojne ljude. HDZ je sve rastjerao. To je dušmanski odnos prema tom danu”, govorio je tada Milanović. U to je vrijeme gradonačelnik Vukovara bio hadezeovac Ivan Penava i ove tvrdnje išle su i na njegov račun. No, kako se predsjednik sve više okretao desnici, tako su se i njegova promišljanja o Vukovaru, Koloni sjećanja i Ivanu Penavi mijenjala. Tako je Penava danas kao čelnik Domovinskog pokreta za Milanovića inteligentni političar s kojim bi ušao i u koaliciju, a prošle godine, dok su hodali u Koloni sjećanja, zaneseno mu je pokazivao: "Ovo su ti smuđevi. Vidi koliki su. Jedan koji smo mi jeli imao je preko tri kile. Znaš koji su filei od toga." Sudjelovanje u koloni sjećanja više mu nije bilo mrsko i u njoj je je odjednom pronašao pristojne ljude.

Podrška Željku Komšiću

Istu nedosljednost Milanović svih ovih godina pokazivao je i prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Danas se predstavlja kao njihov najveći branitelj i zagovornik, a dok je bio predsjednik SDP-a, zalagao se za ukidanje prava glasa Hrvatima iz BiH u Hrvatskoj. "Hrvati žive u BiH i tamo trebaju glasovati za predstavnička i vrhovna tijela, a ne u Hrvatskoj. Nije sporno da Hrvati u BiH imaju i državljanstvo Hrvatske, ali bez prava glasovanja na izborima u Hrvatskoj”, poručivao im je tada. Godine 2010. Milanović u Sarajevu, kao predsjednik SDP-a, na predizbornom skupu daje podršku Željku Komšiću. "Dragi građani Sarajeva, dragi prijatelji, dragi susjedi, iz Hrvatske i Srbije su u ovaj grad i ovu zemlju prečesto dolazili mentori i tutori. Ne dolazim ni kao mentor ni kao tutor, nego kao prijatelj, kao europski socijaldemokrat da pružim podršku pravim ljudima, Željku Komšiću za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine!" A onda, nekoliko godina poslije, Komšića je proglasio lažnjakom kojeg kao predstavnika Hrvata u Predsjedništvo BiH biraju predstavnici druge etničke skupine.

Milanovićevu političku nedosljednost Hrvatska je najbolje upoznala u slučaju zahtjeva za izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj. Tada premijer Zoran Milanović žestoko se tome protivio. SDP i HNS 2013. izglasali su poseban zakon, "lex Perković", kojim su spriječili njihovo izručenje, a Europska unija je Hrvatskoj zaprijetila sankcijama. Nakon što je cijela država mjesecima bila talac Milanovićeva inata, on je početkom 2014. godine popustio te je Sabor na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU, tzv. lex Perković. Perković i Mustač izručeni su Njemačkoj i osuđeni.

Poruka Kolindi: Drži se zakona!

Ne tako davno, početkom 2015. godine, Milanović je bio premijer a Kolinda Grabar-Kitarović izabrana je za predsjednicu Republike. Premijer joj je tada iz Sabora poručio da treba raditi u okviru svojih zakonskih ovlasti, upravo onih koje on danas ne poštuje kada se s pozicije predsjednika države uključio u parlamentarne izbore i promovira se kao budući premijer.

Nedosljedan se kao premijer pokazao i prema susjednoj Srbiji. Gostujući na jednoj od tamošnjih televizija, prilično ga je iznerviralo novinarsko pitanje zašto je Srbe nazvao barbarima. "Kad sam rekao da su Srbi barbari, molim vas lijepo?" uslijedilo je njegovo protupitanje. Demantirala ga je snimka s novinske konferencije održane samo dan prije, kad je, govoreći o migrantskoj krizi, izjavio: "Austrijancima ne pada na pamet da gradi zid prema Mađarskoj. Mađarska gradi prema barbarima, prema Srbima." Milanovića to, naravno, nije omelo u tome da nastavi po svome i da nam danas poručuje: "Vrijeme je da se konji sedlaju!"