IZMJENE ZAKONA O RADU

UDAR NA RADNIČKA PRAVA Subote i nedjelje ubrojit će u godišnji odmor, a žele ukinuti i plaćanje pauze tijekom rada

U paketu koji traže poduzetnici je i ukidanje plaćanja pauze tijekom rada
 Vjekoslav Skledar / CROPIX

Druga faza pregovora o izmjenama Zakona o radu, očekivano, donosi niz ideja poslodavaca kako smanjiti radnička prava, ne bi li, kažu poslodavci, olakšali uvjete poslovanja, postali konkurentniji... Ponešto krivo interpretirana izjava Ivana Milolože, člana Hrvatske udruge poslodavaca , koji je kazao kako predlažu da se u dane godišnjeg računaju i subote i nedjelje izazvala je veliko negodovanje sindikata, političara različitih stranaka, radnika. Kasnije je Miloloža objasnio kako je bit prijedloga da se godišnji odmor više ne bi računao po danima, već po tjednima, pa bi, primjerice 20 radnih dana godišnjeg bilo pretvoreno u 28 (jer bi u tom broju bile i četiri subote te četiri nedjelje).

Što je to pauza u radu?

Dragan Bagić, sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, upozorava da je “problem u tome što u zakonu postoji definiran maksimalni broj dana godišnjeg, pa je pitanje bi li se onda i on mijenjao.”

Među ostalim, Miloloža je najavio da će poslodavci u nastavku pregovora ustrajati na zahtjevima kao što su ukidanje plaćene pauze, da otkazni rok traje i za vrijeme bolovanja, da se smanje otpremnine… Komentirajući prijedlog da se pauza više ne računa u plaćeno radno vrijeme, Bagić kaže: “U svijetu postoje različita rješenja, postoje modeli gdje se plaća računa po satu, primjerice u SAD-u. Tamo de facto dobijete plaću po broju odrađenih sati, a možete uzeti pauzu i od dva sata koja se ionako ne ubraja u radno vrijeme. Problem s prijedlogom da pauza ne ide u osam radnih sati jest to što on mijenja cijeli kulturološki koncept pauze, tj. dovodi do ideje da se plaća po satu, po danu, tj. da plaća prestaje biti širi paket koji nije potpuno vezan s učinkom i količinom rada. To je kulturološka promjena koja ovim prijedlogom ulazi na mala vrata.”

Bolovanja i otpremnine

Poslodavci se godinama žale na zloupotrebu bolovanja. “Mnogi kad shvate da im prijeti otkaz, odu na dugoročno bolovanje i tako prolongiraju stvari, padnu na teret poslodavcu, pa državi. Tu sigurno treba uvesti neku regulaciju, jer ako se čovjek pet dana nakon što je dobio otkaz razboli, to ne bi trebalo mijenjati činjenicu da je dobio otkaz...” S novim Zakonom o radu mogle bi stići i znatno manje otpremnine. “Ne mislim da su otpremnine poslodavcima baš jako bitne i presudne, jer kad se rješavaju ljudi, prvo se rješavaju onih koji imaju ugovore na određeno vrijeme. Ne vidim da će smanjene otpremnine doista i dovesti do lakšeg zapošljavanja na neodređeno, da će se ponašanje poslodavaca stvarno mijenjati.”

Bildanje pozicije

Sociolog Darko Polšek smatra da sve te prijedloge poslodavaca treba gledati u paketu. “Kad se vode pregovori, otvaraju se deseci frontova, tako da imate više pregovaračkih tema, i kompromis naposljetku radite na onima koje su najmanje bitne. Mislim da ti prijedlozi o računanju subota i nedjelja u godišnji odmor, o neračunanju pauze u radno vrijeme služe upravo tome da nabildaju pregovaračku poziciju poslodavaca, da bi na koncu ustrajali na onome što im je doista bitno i radili kompromise tamo gdje im je manje bitno.”

Vlada pak, ne bi li spriječila daljnje otkaze i smanjila redove na Zavodu za zapošljavanje nudi - neradni petak. Ta se mjera odnosi samo na tvrtke u prerađivačkoj industriji koje imaju problema u poslovanju. Umjesto otpuštanja viška djelatnika smanjit će se broj radnih dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:15