UDAR NA PRORAČUN Vlada liječnicima dužna čak 1,5 milijardi kuna za prekovremene

Liječnici imaju pravo na plaćene prekovremene sate kako to regulira Kolektivni ugovor u zdravstvu, odnosno i pri izračunu naknade za tu satnicu trebaju biti uključeni svi dodaci na uvjete rada i odgovornost, a ne samo osnovna liječnička plaća, tvrdi Vrhovni sud.

Naime, liječnici koji godinama upozoravaju da im se prekovremeni sati moraju plaćati u istom iznosu kao i oni u redovitom radu konačno su dobili potvrdu i Vrhovnog suda, što znači za njih barem 6000 u prosjeku mjesečnu plaću veću za oko 1000 kuna. No, odluka se ne odnosi samo na liječnike, već i na sve zaposlene u zdravstvenom sustavu na koje se odnosi Kolektivni ugovor: svi će imati pravo na povrat neisplaćenih iznosa.

Razlika u naknadi

Ubuduće se njihove satnice za redovni rad i onaj prekovremeni ne smiju razlikovati. Riječju, u bolničkom će sustavu ova odluka Vrhovnog suda povećati trošak za desetak milijuna kuna mjesečno. Na godišnjoj razini to će biti oko 120 milijuna kuna novih gubitaka jer ih u postojećim bolničkim limitima nema.

Vrhovni sud odlučio je da se “zdravstvenim radnicima za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji u redovitom radu imaju pravo na uvećane plaće za posebne uvjete rada, odgovornost za život i zdravlje ljudi imaju pravo na te dodatke i za prekovremene sate”. Time je stavljena točka na ishitrenu odluku donesenu u vrijeme Milanovićeve vlade (2013.). Za rješavanje tog problema na žalost nije bilo volje ni u proteklih više od pet godina. Nakon ove odluke Vrhovnog suda bolnicama ne preostaje ništa drugo do konačno primijeniti ono što piše u Kolektivnom ugovoru, odnosno izjednačiti satnice.

“Do sad je podneseno oko 4000 tužbi za nadoknadu manje isplaćenih kuna za prekovremeni rad, a u 400 slučajeva donesene su prvostupanjske presude dok gotovo 200 liječnika ima i pravomoćne presude. Prosječno se radi o oko 100.000 kuna po liječniku, a ukupni trošak bit će za proteklih pet godina oko milijardu i pol do dvije - kažu stručnjaci, a ravnatelji bolnica pak ne znaju od kuda će namaknuti ta sredstva.

- To je ono za što smo se borili, jer od početka je bilo jasno da smo apsolutno u pravu. Naravno, Vrhovni sud se mogao izbjeći, što smo pokušavali objasniti i ministru Milanu Kujundžiću - kaže predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović-Čaić.

- Tijekom siječnja prošle godine HLS je tri puta bio na sastanku u resornom Ministarstvu i objašnjavali smo im kako će se stvoriti nepotreban trošak. Nudili smo im isplate na rate. Također, mi smo bili ti koji su upozoravali na sudske troškove, kamate i sve ono što se sada dogodilo - naglašava Čulinović Čaić.

Dodaje da se greška mogla ispraviti i tijekom ljeta kada se radilo na granskom Kolektivnom ugovoru. Zdravstveni sindikati su tada tražili da se doda rečenica oko problematike prekovremenih sati i njihova obračuna.

- Trebalo je samo prepisati rečenicu koja stoji u KU Sindikata državnih namještenika, ali su nas odbili i rekli da je naš slučaj na Vrhovnom sudu i da pričekamo pravorijek - zaključila je Čulinović Čaić.

- Ovo je naša zajednička velika pobjeda u borbi za prava liječnika. Vrhovni sud potvrdio je da su liječnici, i HLK koji ih je u tome na svaki način podržao, bili u pravu. Komora je osigurala financijsko pokrivanje sudskih i odvjetničkih troškova svim članovima koji su poslodavce tužili preko Komore, što je i bila naša obveza u zaštiti interesa naših članova. Već od idućeg mjeseca očekujemo obračun plaća po Zakonu, odnosno odluci Vrhovnog suda RH - rekao je dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Umjesto da se problem riješi tako da najmanje šteti financijama zdravstvenog sustava, u resornom Ministarstvu nije bilo dovoljno volje za to, o čemu svjedoči i činjenica da je ministar Milan Kujundžić u nekoliko navrata pokušao ‘utjecati na sudsku praksu’. Među ostalim, slao je dopis predsjedniku Općinskog suda u Bjelovaru s ‘uputama Vlade ‘ na tu temu, a ‘pismo’ je dobio i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, što je ocijenjeno kao ‘mješanje izvršne u sudsku vlast’.

Odluka Vrhovnog suda sigurno će izazvati glavobolje ravnateljima. Tražili smo komentar i od ministra Milana Kujundžića, ali odgovora na poziv i na pismeni upit nije bilo tijekom jučerašnjeg dana. Ravnatelji pak kažu da će ‘poštivati sudsku odluku’.

Ravnatelji legalisti

- U potpunosti ćemo, kao i uvijek, ispoštovati sudske odluke, pa i ovu - kaže Mladen Bušić, ravnatelj KB Sveti Duh, a isto je poručio i Mario Zovak, ravnatelj KBC Sestre Milosrdnice.

- Legalist sam i naravno da ću poštovati odluku. Mi nismo stvorili nikakav dug i to nije naša krivica - rekao je Tomislav Novinšćak, ravnatelj OB Čakovec, i dodao kako će nakon odluke Vrhovnog suda poslati zahtjev FINI da se promijeni obračun u sustavu.

Upravo taj je korak sljedeći jer se moraju promijeniti stavke u COP-u (Centralni obračun plaća) kako bi zaposlenima u zdravstvu ubuduće plaće bile u skladu s Kolektivnim ugovorom. No, kad je riječ o ‘zaostacima’, odnosno o isplatama zaostalih primanja, zaposlenici moraju podnijeti zahtjev za njihovu isplatu u svojim bolnicama.

- Dobiju li odbijenicu, mogu podnijeti tužbu i dobit će novac s kamatama. Vjerojatno će biti zakinuti za dio primanja za koje je nastupila opća zastara, jer problem traje više od pet godina - objašnjava Mijo Karaula, voditelj pravne službe u HLK-u.

U svakom slučaju, problem je za bolnice, odnosno sustav, mogao biti puno manji da se nije ‘čekalo na odluku Vrhovnog suda’ već da se Ministarstvo nagodilo, kako su i predlagali liječnici.