BAKIĆ KOD ŠPRAJCA

‘U travnju su nas neki htjeli staviti u još čvršći lockdown, ali Vlada je tada sjajno odigrala‘

Vlada je odradila sjajnu stvar kada se odvojila od ključnog utjecaja dominantnih ljudi u našem Znanstvenom savjetu i Stožeru, rekao je
Nenad Bakić
 Neja Markicevic/Cropix

Matematičar i poduzetnik Nenad Bakić gostovao je u utorak u RTL Direktu te je u razgovoru sa Zoranom Šprajcom objasnio zašto smatra da zatvaranje odnosno "lockdown" nije bio potreban u pandemiji koronavirusa te zašto se među prvima usprotivio tzv. strategiji čekića i plesa, koja je, prema svojedobnoj tvrdnji ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, bila primjenjivana u Hrvatskoj u borbi protiv covida-19.

- Mislim da je Vlada odradila sjajnu stvar kada je negdje oko 20. travnja odlučila odvojiti od ključnog utjecaja dominantnih ljudi u našem Znanstvenom savjetu i Stožeru koji su predlagali uvjerljivo strožu strategiju. Još čvršće i još duže, praktično wuhanski model. I to su ponosno zvali karantena, kazao je Bakić i dodao da smo još bili ponosni jer je karantenu izmislio Dubrovnik.

- Zaboravljajući da je to bilo sve smiješno. Karantena je izmišljena da bi se na 40 dana izolirali oni koji možda nose neki strašan virus. A ne gurneš cijelu populaciju zajedno u nekakvu izolaciju, rekao je te dodao da se Vlada nakon toga spojila na "kontinentalno-europsku politiku".

- Gledali su što rade drugi, to su primijenili i to je bila odlična odluka. Bez obzira na ovaj porast krajem ljeta koji se dogodio zbog klubova i tako dalje, zapravo smo mi otvaranjem 'lockdowna' spustili broj slučajeva na nulu. To nije bila prevara. Jer su nestale i smrti kad smo se otvorili, kazao je te dodao da je jasno da "lockdown ne spašava već uništava živote" i da ne gasi epidemiju.

- Države koje imaju najčvršće lockdownove imaju najveći porast epidemije. To se tumači time da se zaraza širi ovisno koliko si virusa dobio. Tko ima vrlo malo virusa, on će se asimptomatski obraniti, čak nećeš ni razviti dugoročna antitijela pa se neće moći ni naći da si bio zaražen, kazao je.

Objasnio je i zašto u slučaju Hrvatske, prema njemu, 'čekić' nije bio potreban. - To se zna, ali mnogi to ne žele reći. Naš reprodukcijski faktor, odnosno R0, je krajem ožujka već pao ispod 1, rekao je Bakić.

Tvrdi i da mi nikada nismo bili na eksponencijalnoj krivulji. - Ja sam prvi napisao da Hrvatska nikada neće doći na eksponencijalnu krivulju. No, oni to tad nisu znali i mnogi ne znaju matematiku. Epidemiolozi dovoljno ne znaju matematiku i nemaju sintetičke sposobnosti da to pogledaju. Ali onaj tko danas govori o mogućnosti dolaska na eksponencijalnu krivulju, taj ili ne zna ili zlorabi povjerenje javnosti ili da obrani neke prijašnje pozicije, kazao je.

- Ilustrirat ću. Mi čujemo da je bomba u blizini i naravno - to je vrlo opasno. I sada netko kaže da može biti da je atomska bomba i to je onda potpuno drugačiji slučaj. Sada mi ćemo saznati da je to atomska bomba, a sutra više nećemo biti uopće osjetljivi na takve stvari. Zato se javljaju ravnozemljaši i ovi koji ignoriraju uopće opasnost od covida. Ali će uplašiti ljude od njihovih dnevnih aktivnosti. Ljudi neće doći na preglede, izgubit će živote i biti će uplašeni. Svaki puta kada je bila runda plašenja, ljudi nisu dolazili na kardiologiju na zakazane preglede, kazao je.

Govorio je i o smrtnosti. - Ioannidis je prvi rekao da je smrtnost oko 0,1 do 0,2 posto. Ismijavali su ga razni patuljci. Zadnji podaci koje imamo kažu da je Brazil na oko 0,17 posto, Island na oko 0,1 posto. On je rekao za zemlje u kojima se sporo širi kao kod nas, 0,1 posto, i to u ranijoj fazi širenja epidemije kad više zarazi starije, kazao je.

Zaključio je s mišlju da ne znamo kolika je zapravo seroprevalencija. - To je skandal da nisu objavljeni rezultati istraživanja na protutijela. No, ako je, kako su nam rekli, prema uzorcima u travnju prisutnost protutijela utvrđena kod 2,4 posto, od 1. do 10. travnja bilo je oko 50 do 100 puta više slučajeva nego smo ih našli. Nikoga ne bi trebalo iznenaditi ako smrtnost bude ispod 0,1 posto, zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 12:01