Već na proljeće iduće godine građani će dobiti uplatnice koje će predstavljati akontaciju poreza na nekretninu, a iznos će biti otprilike kao sadašnja komunalna naknada. Na jesen će stići prava rješenja, a krajem godine i konačni obračun tog poreza, kao što je to u slučaju plaćanja električne energije. Prema informacijama iz Vlade, Zakon o porezu na nekretnine, kako će se u konačnici zvati, bit će na dnevnom redu već za tjedan dana, potom slijedi široka javna rasprava, a njegova primjena predviđena je od 1. travnja 2013. godine.
Za određivanje poreza bit će važne tri komponente: kvadratura, starost nekretnine i zona u kojoj se nalazi, što će definirati lokalne jedinice koje i ubiru prihode od tog poreza. Pritom bi se sa stopom od dva posto oporezivale nekretnine koje nisu u funkciji, 0,2 posto plaćali bi vlasnici za stanove u kojima stanuju i 0,4 posto za one koje iznajmljuju.
Grčki poučak
Premijer Zoran Milanović kazao je prošlog tjedna da novi porez ne smije povećati ukupno porezno opterećenje te da ne smije ugroziti srednji sloj koji je “okosnica tržišnog gospodarstva”. No, prve kalkulacije govore da će to biti još jedan porezni udar. Svi oni koji imaju neku imovinu, bez obzira na bogatstvo, plaćat će više.
Dok građane brine hoće li nagodinu još više novca morati izdvajati za državu, ministar Linić ima druge prioritete. On želi oživiti tržište nekretnina i staviti ga “u funkciju”, natjerati bogate da plaćaju više i na taj način smanjiti druge poreze, primjerice doprinose za zdravstvo. Posljedice, međutim, teško je predvidjeti.
Vrlo sličan način oporezivanja nekretnina uvela je prije godinu dana Grčka. Porez se plaća po kvadratu (0.50 do 20 eura), ovisno o zoni i starosti nekretnine. Kako je posjedovanje stana postalo skupo, mnogi ih žele prodati. Međutim, nitko ih ne želi kupiti, bez obzira što su cijene snažno pale. Ogorčenim i osiromašenim građanima ne preostaje drugo nego platiti račune i čekati. Ono što je sigurno, smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke je da će pasti realno raspoloživi dohodak.
- Međutim, to je preduvjet da se rastereti rad, ojača konkurentnost, stvore preduveti za kreiranje radnih mjesta u srednjem roku i štednja indirektno preusmjeri u druge investicije, ističe on.
Josip Tica, profesor sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, jedan je od onih koji zagovoraju oporezivanja nekretnina i gleda uglavnom pozitivu stranu priče.
- Negativne posljedice mogu biti samo sociološke prirode jer će zakon nametnuti drugačije ponašanje. Štednja više neće ići u cigle i beton, već bi mogla postati dostupnija za ulaganje u poduzeća, infrasrukturu i ekonomski rast, kaže Tica. Prema njegovom shvaćanju, na kraju to neće biti veliki porezni udar. Jer, kada se obračuna konačna fiskalna vrijednost nekretnine, pri čemu su mnoge stare više desetljeća i nisu na atraktivnoj lokaciji, porezni iznosi za kućanstva ne moraju biti veliki.
Mnogo je važnije, smatra Tica, da se zaustavi preprodaja zemljišta koja će se sada također oporezivati, da se uvede red na tržištu najma stanova, te da se zaustavi pretjerano ulaganje u stanogradnju. Ako i postoje dvojbe kako će se novi porez odraziti na puteve štednje i funkcioniranje tržišta nekretnina, jedno sigurno: bit će to dodatni udar na potrošnju, rast ekonomije i zaposlenost u kratkom roku.
Neizvjesnost građana
- Poveća li se porezno opterećenje, sigurno je da će ljudi manje trošiti. Dodatni je problem stvorena neizvjesnost. Kako ne znaju što ih čeka, građani se unaprijed suzdržavaju od kupovine, kaže Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog institata koji je objavio procjene da će u 2013. godini osobna potrošnja pasti 0,4 posto. Ekonomisti ocjenjuju da će upravno osobna potrošnja, koja je već pogođena rastom nezaposlenosti i padom plaća, biti najslabija točka za rast ekonomije u idućoj godini.
To je jedan od glavnih razloga zašto zagovaraju odgodu uvođenja ovog poreza za neka bolja vremena. Drugi je razlog tehnička zahtjevnost uvođenja tog poreza. Marina Kesner Škreb, ekonomistica s IJF-a koja se tim problem dugom bavi, u više je navrata kazala da je riječ o porezu “koji je skup za uvođenje, a u poreznu blagajnu donosi relativno malo novca”. Stoga je smatrala mudrim pažljivo i temeljito pripremiti njegovo moguće uvođenje i primjenu, uz analizu svih troškova i koristi.