U prostoriji ne smije biti više od 5 °C hladnije nego vani, a zimi je 21 °C idealno

U četvrtak je Vlada predstavila mjere kako potrošači mogu uštedjeti na energentima, a najviše je pažnje privukla preporuka da se grijanje ograniči na temperaturu od 21 °C, a hlađenje na 25 °C. Ministar gospodarstva Davor Filipović komentirao da je to "prvi korak u smanjenju potražnje energenata i osiguravanju sigurnosti opskrbe i za građane i za gospodarstvo".

Taj bi korak, nadaju se, mogao donijeti od sedam do 15 posto ušteda. Predsjednik Zoran Milanović također je komentirao mjeru.

- Gledajte, ako ćete staviti klimu na 25 °C, prodajte je Romima neka je odnesu, oni će napraviti profit na tome. Što znači klima na 25. Onda je isključi. Klima ne radi na 25 - odgovorio je na pitanje novinara planiraju li se mjere primijeniti i na Pantovčaku.

Nakon što je politika rekla svoje, odlučili smo provjeriti što stručnjaci misle o ovim ograničenjima temperature. Iako je 25 °C više od one temperature na koju neki građani hlade svoje prostorije, i dalje je riječ o značajno nižoj temperaturi od one vanjske koja je prošlog tjedna išla i do 40 °C stupnjeva. Ako se pita liječnike, riječ je o prevelikih 15 stupnjeva razlike.

Srčani bolesnici

Karlovački liječnik obiteljske medicine Goran Lazić objašnjava kako je idealna razlika od 5 stupnjeva, a građanima koji pate od kardiovaskularnih bolesti preporučuje da ta razlika između unutarnje i vanjske temperature bude još manja.

- Veća razlika može dovesti do različitih opasnost za organizam. Može doći do kolapsa jer se krvne žile prilagode hladnim temperaturama pa se, čim izađemo na desetak stupnjeva višu temperaturu, žile jako prošire, mozak ostaje bez krvi i dolazi do gubitka svijesti - objašnjava dr. Lazić. Druge uobičajene reakcije organizma na takve temperaturne razlike su pad tlaka i ubrzani ritam srca.

Kako ne možemo uvijek utjecati na temperature prostora u kojem se nalazimo, možemo si pomoći kratkim periodom adaptacije.

- Ako je riječ o poslovnom prostoru, dobro mjesto za to je stubište jer ono nije hlađeno, a na njemu ipak nije toliko vruće kao vani pa je dobro pet do deset minuta ostati na toj temperaturi kako bi se organizam pripremio na temperaturu koja nas očekuje izlaskom iz prostora - predlaže Goran Lazić. Što se tiče preporuke za grijanje od 21 °C, smatra da je ta temperatura idealna.

Bolja cirkulacija

- Ako je riječ o zdravom organizmu, to je idealna temperatura jer na njoj mozak dobiva dovoljno krvi, koncentracija je dobra i nismo uspavani. Naravno, ljudima koji imaju aterosklerotske promjene na krvnim žilama i slabiju cirkulaciju bolje je ako je nešto toplije u prostoru - objašnjava.

Osim sa zdravljem građana, ograničenje hlađenja i grijanja povezano je i s energetskom učinkovitošću uređaja koji se za to koriste.

- Klimatizacija postavljena na niže vrijednosti znači veću potrošnju energije jer treba savladavati veću temperaturnu razliku prema okolišu te je potrebno uložiti veći rad plina u klimatizacijskom sustavu - objašnjava dr. Tonči Tadić, fizičar s Ruđera.

- Usput, osjećaju vrućine i sparine doprinosi i vlažnost, a klima uklanja vlagu iz zraka pa se i na 26 °C možete osjećati dobro - zaključuje.