ZAGREB - Bez posla je u državi krajem siječnja bilo rekordnih 309.562 nezaposlenih. Hrvatski zavod za zapošljavanje potvrdio je danas najveću nezaposlenost u posljednje četiri godine i ponovno probijanje psihološke granice od 300.000 nezaposlenih. Samo u siječnju na burzi je evidentirano 18.017 osoba više nego mjesec ranije i čak 55.271 nezaposlenih ili 21,7 posto više nego u siječnju 2009. godine. Prema procjenama analitičara, dno nas tek očekuje u veljači ili ožujku, kada će broj nezaposlenih premašiti brojku od 320.000.
Bez dodatnih komentara
Unatoč rekordnoj nezaposlenosti, analitičari prognoziraju da su najave o 350 ili čak 370 tisuća nezaposlenih u ovoj godini ipak pretjerane.
- Nezaposlenost će nastaviti rasti u veljači i ožujku, a onda se u drugom tromjesečju ipak očekuje zaustavljanje tog trenda pod utjecajem sezonskog zapošljavanja. Hoćemo li dosegnuti brojku od 350.000 nezaposlenih, ovisi o dvije stvari: što će se dogoditi s brodogradilištima i hoće li Vlada krenuti u reformu javne uprave - ističe Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
Masovni otkazi
Iako su u Zavodu za zapošljavanje do sada tvrdili da će broj nezaposlenih premašiti brojku od 300.000 tek u travnju, službene podatke o alarmantnom rastu u siječnju danas nisu komentirali, već su statistiku objavili na službenim web stranicama.
Samo u siječnju na burzu se prijavilo novih 31.490 nezaposlenih. Otkaze je dobilo više od 9600 radnika, dok je zbog prekida ugovora na određeno vrijeme na burzi samo prošli mjesec završilo 13.262 radnika. Najviše je novonezaposlenih iz djelatnosti trgovine, prerađivačke industrije i građevinarstva.
Najviše nezaposlenih u siječnju je imala Splitsko-dalmatinska županija: 38.663 ili 12,5 posto od ukupnog broja nezaposlenih, a slijedi Zagreb sa 35.868 nezaposlenih, odnosno s udjelom od 11,6 posto. Sve je više nezaposlenih izravno iz radnog odnosa koji ostvaruju pravo na novčanu naknadu koju trenutačno prima 87.494 osoba.
Glavni problem je niska zaposlenost
Prve znakove oporavka na tržištu rada moguće je očekivati tek 2011. godine.
- Tijekom cijele iduće godine morat ćemo se baviti tržištem rada. Hrvatski problem je niska razina zaposlenosti jer se Vlada i u vrijeme gospodarskog rasta bavila problemom nezaposlenosti i to tretirala kao socijalni, a ne ekonomski problem. Nikada u fokusu nije bila zaposlenost koja je u Hrvatskoj, uz Mađarsku, najniža. Da bi povećala razinu zaposlenosti, Vlada bi trebala povećati neoporezivi dio plaće i smanjiti doprinose - ističe Zdeslav Šantić, koji upozorava da su za domaće tržište rada pogubni bili potezi kao što su prijevremena umirovljenja koja je poticala država.