U ovoj hrvatskoj regiji se najkraće živi, a o jednoj bitnoj stavci u Lijepoj našoj ne vodi se previše računa

Najkraći životni vijek u Hrvatskoj mogu očekivati ljudi rođeni u Slavoniji, u prosjeku 76,3 godine, a najdulji oni koji žive u Zagrebu, 79 godina, pokazuju najnoviji podaci Eurostata o očekivanom trajanju života po regijama EU za 2022. godinu.

U Jadranskoj Hrvatskoj, pak, životni vijek je 0,4 godine kraći nego u Zagrebu i iznosi 78,6 godina, a Sjeverna Hrvatska je na trećem mjestu sa 77 godina, odnosno život rođenima u toj regiji je samo 0,7 godina dulji nego u Slavoniji.

U konačnici, prosjek za Hrvatsku iznosi 77,7 godina, što znači da se životni vijek produljio za godinu dana u odnosu na 2021. Unatoč poboljšanju, još nije dosegnut rekord iz pretpandemijske 2019. godine kad se trajanje života u Hrvatskoj procjenjivalo na 78,6 godina.

Prema definiciji Eurostata, očekivani životni vijek pri rođenju definira se kao srednji broj godina koje osoba treba živjeti "ako je do kraja života podvrgnuta trenutačnim uvjetima smrtnosti". U EU Hrvatska spada među zemlje srednje i istočne Europe u kojima se živi znatno kraće nego u zapadnim i razvijenijim zemljama, ali i u odnosu na prosjek Unije: u 2022. godini to je bilo za 2,9 godina. K tome, brojke ukazuju da se razlika ne smanjuje, nego se na štetu Hrvatske neznatno i povećala (0,2 godine) u odnosu na 2019. kad je iznosila 2,7 godina.

Prosječno očekivano trajanje života pri rođenju u EU iznosilo je 80,6 godina u 2022. godini, 0,5 godina više nego godinu prije. Kao i u slučaju Hrvatske, najviša je dob zabilježena 2019. godine, 81,3 godine, što je bilo za 3,7 godina više nego 20 godina prije. Međutim, nakon izbijanja pandemije covida-19 ovaj je pokazatelj pao na 80,4 u 2020. te na 80,1 godinu u 2021.

I najnovije brojke potvrđuju da žene žive znatno dulje od muškaraca, u prosjeku 5,4 godine, premda se razlika malo smanjila u odnosu na godinu prije, i to za 0,3 godine. Za žene u EU očekivani životni vijek pri rođenju u 2022. je iznosio 83,3 godine, a za muškarce 77,9 godina, pri čemu su razlike među zemljama značajne. U Latviji se očekuje da će žene živjeti deset godina dulje od muškaraca, a u Estoniji i Litvi 8,7 godina. Najmanje su razlike u Nizozemskoj, 2,9 godina, te Irskoj, 3,3 godine. U Hrvatskoj se očekuje da će žene živjeti 6,2 godine dulje od muškaraca.

Duljina životnog vijeka, dobro je poznato, uvelike je povezana s kvalitetom života, a o tome se u Hrvatskoj, očito je, ne vodi mnogo računa. Sve statistike pokazuje da jako loše stoji po kriterijima kao što su pretilost, pušenje i fizička aktivnost, a na kraju i po postotku ljudi koji umiru od zloćudnih bolesti. Proteklih su godina malo češće kampanje poput one za osvještavanje o debljini, ali poboljšanje kvalitete življenja i prevencije bolesti još uvijek nisu teme koje dobivaju primjeren značaj.

Među zemljama EU najdulje se živi u Španjolskoj gdje je očekivani životni vijek 83,2 godine, pri čemu se u regiji Comunidad de Madrid živi 85,2 godine. Provedena su brojna istraživanja o tome zašto Španjolci žive najdulje, a zaključci su gotovo očekivani: svode se na mediteransku prehranu (svježa riba, piletina, mahunarke, voće i povrće), fizičku aktivnost, dobru zdravstvenu zaštitu, puno sunca i relaksirani životni stil.

Kao jedna od dobrih strana stila života Španjolaca ističe se to što većina njih svakodnevno kupuje svježe proizvode iz lokalne ponude. S druge strane, globalni je trend velika promjena prehrambenih navika i sve veća konzumacija prerađene i nezdrave hrane. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, samo 30 posto djece svakodnevno jede svježe voće.

Među španjolskim predispozicijama za dug i kvalitetan život ističe se i blaga klima, s više od 300 sunčanih dana godišnje, "a sunce podiže raspoloženje i jača zdravlje". Prema podacima Eurobarometra, 76 posto ljudi u Španjolskoj hoda najmanje četiri dana u tjednu, vježba se na otvorenom, uz šetnju ili trčanje. Usporedbe radi, podaci za Hrvatsku pokazuju da redovno vježba samo devet posto odraslih građana, a povremeno njih 26 posto.

Kad je riječ o pušačima, statistika pokazuje da je njihov udjel u Španjolskoj 19 posto, a u Hrvatskoj 25 posto. Za duljinu životnog vijeka, naravno, važna je i kvaliteta zdravstvenog sustava, prevencija bolesti i promicanje zdravlja. Prema ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije, Španjolska ima jedan od najboljih sustava javnog zdravstva na svijetu. Uz ostalo, prva je zemlja u svijetu po presađivanju organa po broju stanovnika. Korisnim se smatra i to što je španjolski radni dan isprekidan pauzama za odmor, jelo, kavu ili šetnju jer je to "dobro za mozak".