U NEDJELJU U 3 UJUTRO POSLJEDNJI PUT POČINJE RAČUNANJE ZIMSKOG VREMENA? Kreću pregovori o ukidanju pomicanja sata, otkrivamo za što će se zalagati RH

Hrvatska ovog vikenda prelazi na zimsko računanje vremena, a prema svim nagađanjima, bit će to posljednji put da pomičemo kazaljku jedan sat unatrag.

Kao što je već poznato, Europska komisija objavila je prijedlog direktive za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata prema kojem bi se sve države Europske unije trebale odrediti hoće li prijeći na zimsko ili ljetno računanje vremena, a takvu odluku trebali bi donijeti do 31. ožujka 2019.

O jedinstvenom računanju vremena bit će riječi i na skorašnjem neformalnom sastanku ministara prometa iz cijele Europske unije koji će se održati 30. i 31. listopada u Grazu, a Ministarstvo koje vodi Oleg Butković već je odredilo svog predstavnika. Prema nekim nagađanjima, Austrija će ostalim članicama predložiti da se svi prebace na ljetno računanje vremena.

Odluka na razini naše Vlade još nije donesena.

- Vlada još nije zauzela službeni stav za koje se jedinstveno računanje vremena zalaže - zimsko ili ljetno. Također još nije odlučeno u kojem vremenskom razdoblju bi se trebalo na razini Europske unije krenuti s jedinstvenim računanjem vremena - rekao nam je jučer ministar Butković.

No, neslužbene informacije iz Banskih dvora govore da bi Hrvatska mogla stati na stranu ljetnog računanja vremena i to prije svega zbog turizma.

Odluka do 31. ožujka

Prema prijedlogu direktive Europske komisije, sve nacionalne Vlade odluku bi trebale donijeti do 31. ožujka, a države koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena moći će to posljednji put učiniti 27. listopada sljedeće godine.

Ipak, u Europskoj komisiji smatraju kako bi se odluka o jedinstvenom računanju vremena trebala donijeti u koordiniranom postupku, posebice susjednih država kako bi se recimo izbjegle situacije da Hrvatska odredi ljetno, a primjerice Slovenija zimsko računanje vremena.

Što će točno Hrvatskoj donijeti ljetno računanje vremena, pitanje je na koje u Hrvatskoj udruzi poslodavaca nemaju odgovor.

- I vrlo je jasno zbog čega je to tako. Nije napravljena niti jedna analitika koja bi jasno pokazala što bi donijelo jedno računanje vremena, a što drugo. Jer mnoga pitanja su ostala neodgovorena. Jer kakvi su učinci na ljude, kakvi na njihov radni elan, a kakvi na ekonomiju. Bi li došlo do ušteda? Ako dođe do razjedinjenosti na razini cijele Europske unije, stvorit će se popriličan kaos.

Nemamo problem da se nešto mijenja, ali bilo bi vrlo poželjno da se u takve izmjene ide kroz dijalog. Tog dijaloga nažalost s našom Vladom o ovom pitanju nije bilo - rekao nam je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, i dodao kako bi po njemu najbolje bilo da se ništa nije diralo.

- Ili tako ili da svi budemo na istom računanju vremena.

Pogled astronoma

Sličan stav ima i astronom Korado Korlević koji s pozicije znanosti kaže kako je svejedno koje će se vrijeme odabrati.

- Najvažnije je da je stalno i da se ne mijenja - objasnio je Korlević za Jutarnji.

Pojedini meteorolozi kažu kako ljetno računanje nosi prednosti i mane. Primjerice, danje svjetlo imali bismo čak 168 dana u godini do 19.15 sati, dok u zimskom računanju vremena takvih dana imamo upola manje. S druge strane, u ljetnom računanju vremena u 7.30 ujutro mrak je 130 dana, dok bi u zimskom računanju trajao samo 42 dana.

Podsjetimo, EK je donio ovakav prijedlog direktive nakon što je cijelu inicijativu pokrenuo Europski parlament prošle veljače, a u toj radnoj skupini bio je i europarlamentarac Davor Škrlec. Tijekom ljeta provedena je i javna rasprava kojoj se odazvalo 4,6 milijuna građana EU. Čak 84 posto izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata, a na pitanje jesu li za ljetno ili zimsko vrijeme, 56 posto izjasnila se za ljetno. Iz Hrvatske je glasalo tek nešto više od 20 tisuća građana, njih 54 posto odabralo je ljetno, 35 posto zimsko, a 11 posto ih nije imalo stav.