U Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) od 30. studenoga do 12. prosinca održava se UN-ova klimatska konferencija COP28. Kako se klimatske promjene ubrzavaju, što potvrđuje i godina na izmaku koja je obilovala vremenskim ekstremima, interes za najveću godišnju klimatsku konferenciju je golem.
Tijekom gotova dva tjedna skupa u Dubaiju se očekuje oko 70.000 delegata: čelnika država i ministara, biznismena, znanstvenika, nevladinih aktivista, novinara i drugih. Na konferenciji će sudjelovati brojni svjetski lideri, uključujući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, britanskog premijera Rishija Sunaka i kralja Georgea III., brazilskog predsjednika Lulu da Silvu, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, indijskog premijera Narendru Modija. Prvi put na klimatskoj konferenciji sudjelovat će i vjerski poglavar Katoličke crkve, papa Franjo. Hrvatsku delegaciju predvodi premijer Andrej Plenković.
Što je COP28?
- Riječ je 28. konferenciji članica UN-ove okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC) koja je donesena 1992. na Earth Summitu u Rio de Janeiru. Tijekom prošlih desetljeća neke od tih godišnjih klimatskih konferencija bile su posebno važne. Primjerice, COP3, u Kyotu 1997. rezultirao je Kyotskim protokolom, COP21 u Parizu 2015. doveo je do povijesnoga Pariškoga klimatskog sporazuma, a COP26 rezultirao je Glasgowskim klimatskim paktom.
Zašto je COP28 kontroverzan?
- Održava se u Emiratima, zemlji koja je jedan od najvećih izvoznika nafte. Usto, predsjedavajući na COP28, sultan Ahmed al-Jaber, izvršni je direktor državne naftne kompanije Abu Dhabi National Oil Company. To su kritizirali brojni klimatski aktivisti.
Imenovanje čelnika naftne kompanije za predsjedavajućeg konferencije bilo je posebno alarmantno. No, također je ključno priznati fosilnu industriju u ovim pregovorima. UAE je jasno naglasio da njihov pogled na klimatske akcije podrazumijeva i uključivanje privatnog sektora - rekao je za New Scientist Tom Evans iz klimatskog think tanka E3G.
Sultan al-Jaber tvrdi da je on spreman potaknuti industriju nafte i plina na klimatske akcije te da se kao predsjednik tvrtke za obnovljivu energiju Masdar zalaže za širenje tehnologija poput vjetra i solarne energije.
Što je Pariški klimatski sporazum?
- Međunarodni dokument donesen u prosincu 2015., koji je stupio na snagu 2016. Pariški klimatski sporazum predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stupnjeva, što bi omogućilo opstanak malih pacifičkih otočnih država kao što su Maldivi, Fidži, Bahami, Maršalovi Otoci, Tuvalu i druge koje su već sad opasno ugrožene globalnim zagrijavanjem.
No, naš se planet već zagrijao za 1,2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. K tome, Zemlja je na putu da se do 2100. godine zagrije za oko 2,5 Celzijevih stupnjeva. Prozor za zadržavanje granice od 1,5 C "brzo se sužava", upozorava UN.
Zašto je COP28 važan?
- Na vrhu dnevnog reda bit će "globalna analiza stanja". Kao dio Pariškog sporazuma, sveobuhvatna procjena svih klimatskih mjera do danas treba se provoditi svakih pet godina. Prvo od ovih pregleda zaključit će se tijekom COP28 i poslužit će vladama u njihovim pregovorima. Preliminarni nalazi iz globalne analize stanja, objavljeni u rujnu, pokazuju da treba poduzeti mnogo snažnije mjere u sljedećih pet godina kako bi se spriječilo zagrijavanje iznad 1,5 stupnjeva.
Što su ‘klimatske reparacije‘?
- Na COP27 prošle godine u Sharm-el Sheikhu, postignut je dogovor o osnivanju novog fonda kojim će bogate zemlje plaćati "klimatske reparacije" siromašnim za izravnu štetu koju trpe zbog globalnog zatopljenja. Odluka o plaćanju gubitaka i štete (loss and damage) izazvanih globalnim zatopljenjem u zemljama u razvoju, predstavlja napredak u jednom od najspornijih pitanja u borbi protiv klimatskih promjena.
Očekuje se da će na summitu u Dubaiju biti prihvaćen prijedlog konsenzusa koji su pregovarači postigli početkom ovog mjeseca. Fondom za gubitke i štete na početku će upravljati Svjetska banka, a trebale bi ga financirati razvijene zemlje koje povijesno snose najveću odgovornost za emisije stakleničkih plinova, poput SAD-a, Velike Britanije, ali i EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....