U Hrvatskoj se očekuje još slučajeva majmunskih boginja, donosimo odgovore na ključna pitanja o bolesti

U Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj majmunskih boginja kod muškarca srednje životne dobi koji je boravio u Italiji i Španjolskoj.

- Riječ je o blagom slučaju bolesti i pacijent nije hospitaliziran, nego je u kućnoj izolaciji. Koliko će izolacija potrajati ovisi o tome koliko će trebati da pacijentu otpadnu sve kraste. Naime, pacijent je zarazan dok ima kraste na koži. To može potrajati dva, tri ili četiri tjedna. U svakom slučaju, pacijent je u stalnom kontaktu sa svojim liječnikom - rekao nam je vodeći hrvatski epidemiolog, dr. Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Pojava majmunskih boginja u Hrvatskoj je očekivana, pogotovo zbog činjenice da je u tijeku turistička sezona, a i hrvatski građani putuju više nego prethodne dvije godine.

- Očekujemo da ćemo imati još slučajeva unosa majmunskih boginja u Hrvatsku iz europskih, ali i ostalih zemalja. Zasad nema bojazni od velikog broja slučajeva jer valja imati na umu da bolest nije jako zarazna, odnosno u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom - rekao je Bernard Kaić.

Endemska bolest

Majmunske boginje su zarazna bolest koju izaziva virus sličan velikim boginjama. Bolest je identificirana 1958. godine među majmunima u laboratoriju koji su se koristili za istraživanja. Prvi slučaj majmunskih boginja kod ljudi zabilježen je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo. Simptomi ove bolesti su groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, natečeni limfni čvorovi i osjećaj umora. Slijedi ih karakterističan osip, koji na koži stvara mjehuriće i kraste. Obično se ljudi zaraze preko zaraženih divljih životinja u dijelovima zapadne i središnje Afrike. Virus se ne prenosi lako među ljudima, no do zaraze može doći kapljičnim putem (kad se zaražena osoba iskašlje) ili kontaktom s tjelesnim tekućinama, mjehurićima ili krastama zaražene osobe.

Majmunske boginje smatraju se endemskom bolesti za područje zapadne i srednje Afrike i sve do prije nekoliko tjedana izvan afričkog kontinenta zabilježeni su tek sporadični slučajevi zaraze. No, zadnjih tjedana prvi put se bolest širi izvan Afrike. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od 7. svibnja, kad je u Velikoj Britaniji zabilježen prvi slučaj majmunskih boginja, bolest je dosad registrirana kod 3417 osoba u 58 zemalja, a jedan je slučaj završio smrtnim ishodom.

Više od 80 posto potvrđenih slučajeva bilježi se u Europi, ali bolest se širi i Sjevernom i Južnom Amerikom te Australijom. Većina zaraženih ima blage simptome, što se objašnjava činjenicom da se širi soj majmunskih boginja iz zapadne Afrike, koji je puno blaži od soja iz srednje Afrike, često pogubnoga za djecu i trudnice.

- Epidemija u novozahvaćenim zemljama i dalje je prvenstveno među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima i koji su prijavili nedavni spolni odnos s novim ili više partnera - izjavio je u četvrtak generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na sastanku posvećenom epidemiji majmunskih boginja.

- Prijenos s osobe na osobu je u tijeku i vjerojatno je podcijenjen. U Nigeriji je udio oboljelih žena mnogo veći nego drugdje i ključno je bolje razumjeti kako se bolest tamo širi - naglasio je Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Nepoznanice o virusu

Od početka epidemije majmunskih boginja izvan Afrike znanstvenici pokušavaju odgovoriti na dva pitanja.

Prvo, zašto se virus koji je proteklih desetljeća bio uglavnom ograničen na srednju i zapadnu Afriku sada širi Europom te drugo, zašto su golema većina zaraženih muškarci koji su imali spolne odnose s muškarcima (MSM).

Znanstvenici Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) u studiji koja još nije objavljena u znanstvenom časopisu, nego u bazi radova medRxiv sugeriraju da je virus možda pronašao prilike za širenje među muškarcima koji imaju spolne odnose s velikim brojem drugih muških partnera.