U HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI BIJESNI ZBOG NAPADA IZ MOSTA 'Zaradili smo milijarde, a napadaju nas zbog putovanja...'

Nakon što je čelnik Mosta Božo Petrov potvrdio da će tražiti izmjenu Zakona o HNB-u kako bi im mogli poslati državnu reviziju zbog navodno previsokih troškova poslovanja, otvorilo se pitanje zbog čega su mostovci iznenada priču o velikim monetarnim reformama pretvorili u pitanje troška za putovanja, meso, slastice, pića, rekreaciju, troškove subvencioniranja kamata zaposlenicima…?

Stručnjaci procjenjuju kako je i to vjerojatno pokušaj da se u jednom trenutku postavi zahtjev za izvanrednu smjenu guvernera Borisa Vujčića koji ima mandat do 2017. godine. Pritom postoji opasnost da rejting agencije procjene kako je i to miješanje u neovisnost centralne banke. Po tom će scenariju premijer Orešković, koji je najavio da će mu fokus biti uvjeravanje rejting agencija da nam ostave isti ili čak poprave rejting, biti u velikim problemima. U tom kontekstu valja podsjetiti da su dvije od tri ključne agencije, Fitch te Standard & Poor’s, eksplicitno u svojim obrazloženjima procjene rizičnosti Hrvatske navele kako neovisnost centralne banke treba ostati netaknuta.

Eksplicitna poruka

U Fitchu su kao ključnu pretpostavku na kraju svog izvješća od 29. siječnja 2016. godine naveli kako bi hrvatska politika monetarne i tečajne stabilnosti trebala ostati netaknuta da bi se minimalizirao rizik za bilance kućanstava, korporativnog i javnog sektora. U Fitchu, očigledno, poigravanje s monetarnom politikom i tečajem u visoko euroiziranoj zemlji poput Hrvatske procjenjuju kao nešto što je vrlo rizično te se može shvatiti kao direktna prijetnja daljnjim rezanjem rejtinga u slučaju da dođe do takvih pokušaja.

Što se pak tiče Standard & Poor’sa, oni su prvo u podugačkom pasusu opisali limite hrvatske monetarne politike te stanje visoko euroiziranih depozita i kredita kao i loših zajmova te su nakon toga dali eksplicitnu procjenu da bi mogli spustiti rejting Hrvatske ako vide da će učinkovitost i kredibilitet HNB-a biti potkresani kroz političke utjecaje ili povećanu euroizaciju.

Ako se nastave pritisci na HNB, može se pretpostaviti da će vrlo sličan stav zauzeti i Moody’s, koji je izrazio nevjericu u funkcioniranje Vlade koju treba podržavati tanka većina Domoljubne koalicije i Mosta.

Iz HNB-a jučer nisu željeli oficijelno komentirati navode Mosta o njihovim visokim troškovima, ali smo uspjeli dobiti neslužbene opaske od ljudi bliskih vrhu centralne banke. Na navod mostovaca da putovanje Vujčića u Peru nije trebao koštati 70 tisuća kuna, upozoravaju kako se tamo događalo zasjedanje MMF-a te pitaju što bi bilo problematično čak i da je guverner bio u Peruu (a nije) kao i bi li guverner trebao apstinirati od sličnih operativnih skupova poput onih ECB-a, BIS-a, EU….

Putovanja su bitna

Govore da broj dana koji guverner godišnje provede na putu možda jest visok (navodno oko 3 mjeseca godišnje), ali nikako nije 260 dana koliko spominju mostovci. Uz to, pitaju treba li guverner prestati odlaziti na vrlo ugledne skupove, kao onaj na koji će tek otići u Pekingu, a gdje će tema biti “Strategija rasta: Mijenjajuća uloga države”. Na tom skupu Vujčić je istaknut na listi zaista istaknutih sudionika, među kojima su i tri nobelovca - Edmund Phelps, Michael Spence i Joseph E. Stiglitz.

U HNB-u ne skrivaju da su ogorčeni zbog materijalnih troškova. Pitaju što bi bilo da, primjerice, u 2011. nisu formirali tzv. HTM portfelj međunarodnih pričuva koji im omogućuje da proračunu redovito trensferiraju dobit u iznosu koji propisuje zakon. Umjesto više milijardi kuna dobiti za proračun, mogli su zabilježiti gubitke. U odnosu na to materijalni troškovi su zanemarivi.