PODACI DZS-a

U Hrvatskoj lani 290 manje rođenih, 5.229 više umrlih u odnosu na 2019. godinu

Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je 2020. imala najveći broj umrlih u ovom desetljeću, odnosno od 2011. Drugi najveći broj umrlih imala je 2015. godina i to 54.205
Državni zavod za statistiku (arhivska fotografija)
 Neja Markicevic/Cropix

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u četvrtak analizu prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske u 2020. godini iz koje se vidi kako je broj rođene djece pao za 0,8 posto u odnosu na godinu prije, dok je broj umrlih porastao za 10,1 posto u odnosu na 2019.

U 2020. broj živorođene djece pao je te je rođeno 290 djece manje nego u 2019. Ukupan broj rođenih prošle godine bio je 35.987, od toga 35.845 živorođene djece, a rođeno je 51,3 posto muške djece.

Stopa nataliteta, odnosno živorođenih na 1000 stanovnika, u 2020. iznosila je 8,9.

Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je krivulja živorođenih u padu u posljednjem desetljeću, odnosno od 2011. do 2020. godine, te je 2020. rođen najmanji broj djece u tom periodu. Primjerice, 2011. živorođeno je 41.197 djece, a 2019. njih 36.135.

Broj umrlih 10,1 posto viši

Broj umrlih osoba u 2020. porastao je u odnosu na prethodnu godinu te je umrlo 5229 osoba više, odnosno 10,1 posto više nego u 2019. kada su umrle 51.794 osobe. Od ukupnog broja umrlih 2020., odnosno od njih 57.023, žene su činile 50,7 posto.

Stopa mortaliteta u 2020. je iznosila 14,1.

Prema podacima DZS-a, vidljivo je kako je 2020. imala najveći broj umrlih u ovom desetljeću, odnosno od 2011. Drugi najveći broj umrlih imala je 2015. godina i to 54.205.

Prošle je godine umrlo 142 dojenčadi, odnosno 0,25 posto od ukupnog broja umrlih, a stopa umrle dojenčadi u 2020. iznosila je 4,0, kao i u prethodnoj godini.

Najmanja stopa umrle dojenčadi bila je u Šibensko-kninskoj županiji (1,3), a najveća u Ličko-senjskoj županiji (10,9), dok u Virovitičko-podravskoj županiji nije bilo umrle dojenčadi.

Zabilježeno negativno prirodno kretanje u svim županijama

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2, odnosno razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba je -21.178. Ta je razlika 2019. bila -15.659 osoba, a 2011. godine -9822.

U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast, a najveći je bio u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108. Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, negativan u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15.196 brakova, a pravomoćno razvedenih bilo je 5153. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih iznosio je 339,1.

I broj sklopljenih brakova i rastava padao je u pet godina za koje je DSZ iznio podatke za tu kategoriju. Tako je 2016. bilo 20.467 sklopljenih brakova, a 2019. godine bilo ih je 19.761. Rastava je 2016. godine bilo 7036, a 2019. godine 5936.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:30