U HRVATSKOJ ČAK 48.700 RADNO SPOSOBNIH GRAĐANA PRIMA SOCIJALNU POMOĆ Nevjerojatno malo broj njih ostao je bez socijalne pomoći... Kako to?

Zadnjeg dana 2016. godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 48.700 nezaposlenih osoba koje su primale socijalnu pomoć, odnosno zajamčenu minimalnu naknadu: radno sposobnim osobama aktivni status na HZZ-u osnovni je preduvjet da bi mogli primati pomoć. Ako odbiju ponuđeni posao, edukaciju, prekvalifikaciju ili bilo što ponuđeno od Zavoda, gube pravo na pomoć.

A takvih je, prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, u 2016. godini bilo samo 199: ili im Zavod rijetko nešto nudi ili primatelji u velikoj većini prihvaćaju ponuđeno.

Minimalna naknada

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2014. godine, primatelji socijalne pomoći također su dužni odazvati se pozivu lokalne uprave i sudjelovati u radovima za opće dobro bez naknade - u suprotnom opet gube pomoć. Brojne su općine i gradovi - poput Zagreba, Slavonskog Broda, Varaždina, Koprivnice, Križevaca, Duge Rese, Pazina, Valpova - donijeli odluke ili počeli provoditi radove za opće dobro. Njihovu se pozivu, prema podacima MDOMSP-a, u 2016. u svim gradovima i općinama nije odazvalo i tako izgubilo pravo na pomoć 225 primatelja zajamčene minimalne naknade.

Kako bi racionalizirao troškove i doveo, kako kaže, do pravednije raspodjele novaca, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak najavio je da će i Bjelovar pokrenuti radove za opće dobro na koje će pozvati sve radno sposobne i djelomično radno sposobne primatelje socijalne pomoći - njih 100-tinjak, koliko ih, kaže, ima na području Bjelovara. Svi koji se ne odazovu ostat će bez pomoći - procjenjuje da će takvih biti čak pedeset.

- Ne želimo da ovdje netko ne želi raditi i želi živjeti od socijalne pomoći. Ukupno 200 osoba prima državnu socijalnu pomoć na području Bjelovara, pola od njih je radno sposobno. Mi smo, kao lokalna uprava, po zakonu dužni financirati im troškove stanovanja i energenata, na što godišnje trošimo za nas visokih 960.000 kuna. Još 86.000 kuna izdvajamo za udžbenike za djecu koja primaju socijalnu pomoć, pa za jednokratne potpore... Želimo vidjeti može li se to racionalizirati - najavljuje gradonačelnik.

Zna da nisu rijetki gradovi koji to već godinama provode, no on je sada, ističe, sve dogovorio s nadležnim centrom za socijalnu skrb i lokalnim Komunalcem te će od sljedećeg tjedna početi slati pozive s povratnicom svim radno sposobnim primateljima socijalne pomoći da se odazovu poslovima poput čišćenja groblja, šuma, parkova i drugih javnih površina. Za taj rad, koji ne smije trajati dulje od 90 sati mjesečno, neće biti plaćeni.

- Nismo analizirali dobnu strukturu i zdravstveno stanje primatelja, ali siguran sam da svi mogu nešto grabljati ili mesti. Radno nesposobne nećemo zvati - kaže gradonačelnik.

Radnici na burzi

Dodaje kako ne može prihvatiti da radno sposobna osoba prima pomoć, a na burzi se sve više traže radnici.

- Traži se pomoćni građevinski radnik, s plaćom od 5000 do 6000 kuna. To može svatko raditi ako hoće raditi - smatra. U program Zaželi, u kojem se angažiraju teže zapošljive žene za skrb o starijima, javilo se samo šest žena koje primaju socijalnu pomoć.

Onima koji se odazovu radu za opće dobro, kaže, spreman je dati preporuku za prekvalifikaciju za posao koji se traži na području Bjelovara.

Hrvatska je inače država s iznimno niskim udjelom stanovništva koji prima socijalnu pomoć - njih oko dva posto. Prema posljednjim objavljenim podacima MDOMSP-a za prosinac 2017., socijalnu su pomoć primale 86.623 osobe. Polovica njih su radno sposobne, na burzu prijavljene nezaposlene osobe.

Razlog vrlo niskog obuhvata prije svega su vrlo rigorozni uvjeti koje treba ispuniti za primanje socijalne pomoći: osoba ne smije posjedovati ništa osim stana u kojem živi. Ako bilo što zaradi, socijalna pomoć mu se ukida. Uz to, mjesečni iznosi su niski: socijalna pomoć za samca ili nositelja kućanstva iznosi 800 kuna mjesečno, za drugu odraslu osobu 480 kuna, a za dijete 320 kuna.