Zagrebački advent moguće još odolijeva rastućim brojevima novooboljelih od covida-19, no države i gradovi diljem Europe ovih dana masovno odustaju od organizacije božićnih sajmova strahujući da bi okupljanja ljudi, makar i na otvorenom, mogla pridonijeti lošoj statistici.

Prvak božićnih sajmova, Njemačka, već je za mnoge gradove donijela odluke da se sajmovi neće održati (recimo, otkazan je popularni sajam u Nürnbergu), a adventsku manifestaciju otkazale su i praške gradske vlasti.

Odluka nije bila jednostavna s obzirom na to da sajam u Pragu godišnje posjeti više od 700 tisuća domaćih i stranih gostiju, a odlučeno je da će Pražani ove godine u centru grada moći postaviti tek 19 metara visoku jelku.

Iako još uvijek nije službeno otkazan, mađarski mediji prenose kako je i advent u Budimpešti pod upitnikom, i to nakon što je dan prije zadnjeg dana za prijavu povučen tender za organizaciju sajma, a sudionici obaviješteni da se natječaj poništava.

Otkazana je i iznimno popularna manifestacija u austrijskom Salzburgu, dok se njihov najvažniji sajam u Beču zasad navodno održava.

Najam štandova

Razlog je, jednako kao i u zagrebačkom slučaju, iznimno profitabilna adventska ekonomija od koje koristi redom imaju i gradovi, i ugostitelji, i lokalne turističke zajednice pa stoga ne treba čuditi što se dio europskih metropola još uvijek odupire otkazati ovaj događaj.

Jedno njemačko istraživanje, doduše iz 2014. godine, pokazuje kako je ta država rekorder po godišnjem broju održanih božićnih sajmova - organiziraju ih oko 2500, čak 20 puta više od Austrije i Švicarske zajedno - a njihov ukupni doprinos njemačkom zimskom turizmu procjenjuje se između 3 i 5 milijardi eura godišnje.

Stvar je iznimno profitabilna i za Veliku Britaniju, čija Nacionalna udruga organizatora sajmova NAMBA procjenjuje da sajmovi godišnje ostvaruju promete od 250 milijuna funti, a često je moguće čuti i anegdote o sudionicima koji su zahvaljujući najmu štanda uspjeli otplatiti sve svoje dugove.

Tome u prilog trebala bi govoriti procjena NAMBA-e da štandovi u sklopu većih britanskih sajmova prosječno uprihode između 980 i 3500 funti na dan, s prosječnom potrošnjom između 11 i 49 funti po posjetitelju.

S obzirom na to sajmovi u prosjeku traju do 45 dana, po sudioniku te ispada između 44 tisuće i 150 tisuća funti prihoda, što je za mnoge itekako primamljivo.

Dio kolača u toj adventskoj industriji svake godine pokušavaju ugrabiti i domaće turističke agencije, ali izgledno je kako ove godine od toga neće biti velike vajde.

Tradicionalno, pojašnjava predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, domaći agenti goste najviše vode na advent u Beč, Budimpeštu, Prag i Salzburg, ali iako dio tih manifestacija još uvijek nije otkazan, upita nema.

Zimski program

- Nešto malo poziva bilo je još prije nego što su brojke počele rasti, ali sada upita gotovo da i nema. Pozivi za skijanje i dalje stižu, ali mislim da na adventska putovanja ove godine ne treba previše računati - kaže Fain.

Ta su putovanja i u godinama blagostanja za dobar dio agencija bila prilično neprofitabilna jer je uglavnom riječ o autobusnim turama koje podrazumijevaju puno organizacije i troškova, a nisku zaradu, no agencije koje su dobar dio jeseni provele bez posla ne bi imale ništa protiv da se barem dio tih putovanja održi.

- Advent nije niti inače činio neki veliki udio u našem zimskom programu, no trenutačno doista nemamo upita - kaže direktor Palma Travela Robert Petrinović.

Velika očekivanja tako ne treba imati niti od zagrebačkog adventa koji će se ove godine dogoditi u promijenjenom izdanju. Iz godine u godinu spekulira se da generira promet od pola milijarde kuna, 160 tisuća dolazaka te 300 tisuća noćenja domaćih i stranih turista.