U energetsko čvorište na Krku uložit će se 4,7 milijardi eura

Gradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, koja bi stajala između 800 milijuna i milijarde eura, već se godinama spominje kao jedna od najvećih hrvatskih potencijalnih investicija. Ali, ovih dana taj projekt poprima sasvim nove dimenzije i novi koncept: ne sastoji se više samo od LNG terminala nego od čak sedam krupnih projekata u međusobnoj sinergiji i ukupnih ulaganja od čak 4,7 milijardi eura!

Jučer su to na konferenciji za novinare u Zagrebu objavili Branko Šarčanin, predstavnik inozemnih zainteresiranih ulagača, i Franjo Luković, donedavni predsjednik Uprave Zagrebačke banke i predsjednik Nadzornog odbora EPH, kao predstavnik grupe hrvatskih izvođača radova.

Uloga investitora

- Mogu najaviti da je osnovano društvo s ograničenom odgovornošću pod nazivom Krk Energy Hub LLP 1, koje će imati ulogu investitora za gradnju energetskih projekata na Krku - rekao je Branko Šarčanin.

- Najvažnije je u ovom trenutku da mogu reći da je osnovan konzorcij, ali imena njegovih članova danas vam još ne možemo reći. To ćemo moći tek nakon 25. travnja, kada će se u Zagrebu održati osnivački sastanak na kojem će se dogovoriti raspodjela odgovornosti, odnosno tko će od članova konzorcija obavljati koje poslove. Mogu samo reći da su članovi konzorcija najveća internacionalna građevinska poduzeća, izvođači ili dobavljači opreme, pružatelji usluga i financijske institucije - istaknuo je Šarčanin.

Da nije više riječ samo o gradnji LNG terminala nego o cijelom jednom “energetskom čvorištu” na Krku, potvrdio je i Franjo Luković.

- Krk Energy Hub učinio bi Hrvatsku važnim osloncem u diverzifikaciji dobave energenata za Europsku uniju, a time bi povećao i sigurnost i neovisnost opskrbe energentima naše regije i cijele Europe - rekao je Luković. Pritom bi “čvorište” osiguralo Hrvatskoj dugoročne prihode od prerade, transporta i trgovine plinom i električnom energijom, prihode od poreza na povećanu gospodarsku djelatnost i oko 1700 dugoročnih i sigurnih radnih mjesta.

Od 4,7 milijardi eura ukupnih ulaganja u Krk Energy Hub, hrvatska poduzeća mogla bi izvesti radova i prodati opreme za otprilike 1,5 milijardi eura. - Bila bi to jedna od najvećih investicija koje uopće imamo u izgledu u Hrvatskoj - naglasio je Luković.

Dostava plina

No, o kojim je to projektima riječ na Krku i kojim bi se redom one realizirale? Za početak, otkriva Branko Šarčanin, konzorcij za Krk pokrenuo bi dobavu plina koristeći tuđe LNG terminale. U drugom koraku unajmio bi plutajući terminal za uplinjavanje prirodnog plina (terminal na barži), za koji bi bilo potrebno sagraditi samo spojne plinovode na otoku, a u trećoj fazi gradio bi se terminal na čvrstom tlu otoka Krka. Šarčanin napominje da bi terminal bio “modularni, mogao bi se puštati u rad po fazama i imao bi veću fleksibilnost od postojećih terminala u svijetu”.

Manja termoelektrana

Čim bi prirodni plin stigao na Krk, on bi omogućio gradnju manje kogeneracijske plinske termoelektrane. S terminalnom, koji bi joj osigurao plin kao energent, a koristio dio otpadne topline, mogle bi se pokrenuti i tvornice Dine, sada pod nazivom Krk Petrochemicals. Kogeneracijska termoelektrana proizvodila bi i toplinu kojom bi se mogli grijati stanovnici Rijeke i okolnih naselja. Šarčanin ne vidi probleme u ponovnom pokretanju proizvodnje u Dini koja stoji već pet godina. - Uvjerili smo se da je Dina dobro konzervirana - kaže.

Od Pastora do Uljanika

Nema sumnje da bi tako velik projekt mogao oživjeti rast i povećati optimizam u hrvatskom gospodarstvu, kako je na konferenciji za novinare rekao Franjo Luković. Stoga je u Hrvatskoj okupljena i organizirana Hrvatska poslovna grupa, koja bi za Energetsko čvorište Krk mogla isporučiti strojeve i opremu, izvesti radove i financijski pratiti projekt. Od proizvođača, u njoj su Siemens, Končar, Pastor i Uljanik, od građevinara Tehnika i Dalekovod, a od financijaša Allianz i Zagrebačka banka. Važno je pritom naglasiti da će izvore financiranja osigurati i sve rizike investicije snositi privatni inozemni investitori, a sve to uz primjenu najviših ekoloških standarda.

- Od domaćih članova budućeg konzorcija očekujemo da lobiraju kod hrvatske Vlade za podršku realizaciji ovog velikog projekta te za podršku nadogradnji i redefiniranju koncepta izgradnje LNG-ja na Krku - rekao je Luković novinarima. - Nakon što se uvjere u podršku Vlade, konzorcij će završiti već započete aktivnosti oko otkupa potraživanja u stečajevima Dine i Diokija radi kupnje i osiguranja zemljišta na kojem će se cjelokupni projekt odvijati - pojasnio je. Imena članova konzorcija za Energetsko čvorište Krk bit će objavljena na konferenciji za novinare 28. travnja ove godine.