MJERE SIGURNOSTI

U EGIPTU RADI OKO 80 HRVATA. JESU LI SIGURNI? Radnici Ine i Crosca imaju oružanu pratnju. No, što je s ostalima?

Od 80-ak Hrvata na radu u Egiptu većinom je riječ o zaposlenicima Ine i Crosca. Inini radnici trenutačno su raspoređeni na tri lokacije
 AFP / CROPIX

U Egiptu se u ovom trenutku nalazi 80-ak hrvatskih državljana koji rade u toj zemlji, rekla je jučer ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Dio hrvatskih građana u toj zemlji radi za Inu i Crosco. U Ini u ovom trenutku iz sigurnosnih razloga ne žele reći koliko je njihovih radnika u Egiptu. Prema dostupnim informacijama, dio djelatnika je u Kairu, a veći dio njih je na nekoliko lokacija u Egiptu, gdje obavljaju svoje redovne poslove.

Što se tiče njihove sigurnosti, u Ini su nam rekli da su “zbog nedavnih događaja u Egiptu mjere sigurnosti za Inine djelatnike, koje su i do sada bile na visokoj razini, dodatno pojačane. Ina je spremna na brzu i pouzdanu reakciju ako se pokaže potreba za povlačenjem naših djelatnika iz te zemlje. Kompanija je u svakodnevnom kontaktu sa svim svojim djelatnicima u Egiptu”, ističu u toj naftnoj kompaniji.

Sigurne zone

Prema dostupnim informacijama, na području gdje se nalaze hrvatski radnici osiguranje drže privatne zaštitarske tvrtke. Svaki izlazak iz sigurne zone moguć je samo uz naoružanu pratnju zaštitara. Slična je situacija i u Kairu, gdje su djelatnici Ine pod stalnim nadzorom zaštitarskih djelatnika, a posebno pri njihovu izlasku u grad gdje se ne mogu kretati bez zaštite. Slična je situacija i s djelatnicima tvrtke Crosco.

Kakva je pak situacija sa ostalim hrvatskim građanima u Egiptu koji tamo rade za strane kompanije, u ovom trenutku nemoguće je provjeriti.

Strane tvrtke na oprezu

No zbog svih tragičnih događaja vezanih uz Tomislava Salopeka sigurno su sve strane kompanije podigle sigurnosne mjere na puno višu razinu od dosadašnje. U pravilu sve kampove koji se nalaze u pustinjskom dijelu Egipta čuvaju privatne zaštitarske kompanije čiji su djelatnici ustrojeni i obučeni po uzoru na vojne postrojbe. U slučaju pogoršanja sigurnosne situacije aktiviraju se planovi evakuacije. Tada evakuaciju provodi tvrtka čiji su radnici na terenu, a ako je potrebno logističku pomoć daje država čije je građane potrebno evakuirati.

Posljednjem takvom događaju Hrvatska je svjedočila 2011. godine kada je zbog građanskog rata u toj zemlji pokrenuto izvlačenje više od 400 hrvatskih radnika koji su radili u toj zemlji. Više hrvatskih tvrtki u tom trenutku bilo je u pustinjskom dijelu Libije i organizacija njihova izvlačenja logistički je bila iznimno zahtjevna. Angažirani su avioni privatnih kompanija da bi se radnici što prije izvukli.

Izvlačenje iz Libije

Kako se do pojedinih kampova nije moglo stići zračnim prijevozom, dio radnika džipovima je pod naoružanom pratnjom prošao kroz libijsku pustinju te se izvlačio preko Egipta ili Tunisa. Tada je najzahtjevnija operacija bila izvlačenje 26 radnika tvrtke Geofizika. U takvoj situaciji na djelu se pokazala međunarodna solidarnost te je Hrvatska osim svojih državljana izvukla državljane Velike Britanije, Italije, Austrije, Kanade, Srbije, Crne Gore, Rumunjske i Nizozemske, a evakuaciju Hrvata pomagali su Austrija, Bugarska, Crna Gora, SAD, Srbija...

Dirljiva oproštajna poruka s Facebooka Salopekova kolege:

Nekako u ovo vrijeme prije pet godina smo se upoznali. Meni je to bio prvi teren, a tebi već tada ko zna koji. Hvala ti što si mi u tim trenucima moje izgubljenosti u novom okruženju pomogao da mi pustinja ne izgleda toliko pusto... Hvala ti što si me nasmijavao, komunicirao sa mnom, hvala ti što si mi na onom tvom ploteru isprintao veliki grb NK Osijeka, hvala ti što nisi bio jedan od onih gunđala u kampu koji su prigovarali zašto nisam kupio svima u kampu Mars i Snickers već samo Quattro čokoladicu, već si uvijek bio zahvalan, hvala ti što si redovno stavljao komentare na moje slike iz Libije, hvala ti što si mi dao one kontakte i založio se za mene. Hvala ti što si uopće ušao u moj život. Hvala ti što si bio Ti!

Znam da ne mrziš ove ljude što su ti to napravili, jer znaš dobro da to nije islam. Znaš dobro da ti ljudi nisu svjesni koliko je islama bilo oko nas u kampu i kolikim Arapima, kršćanima iz Afrike i svima koji su radili s nama su omogućili da uz nas imaju plaću i kruh. Sigurno nisu svjesni kolikim svojim helperima si ti bio helper, pomagao i nerijetko radio posao umjesto njih.

Znam da ćeš od gore čuvati svoju dječicu, znam da ćeš i dalje jednako strasno navijati za svoj Dinamo... čuvaj mi neko dobro sjedalo na nebeskom stadionu! Pa do ponovnog viđenja..

Falit ćeš nam, Sadiki

Miroslav Jeličić iz Osijeka, kolega i prijatelj

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:25