Dok su prije deset godina najbrojniji učenici sa stranim državljanstvom u hrvatskim školama bili oni iz BiH, Srbije te Italije, struktura stranih državljana u školskim se klupama posljednjih godina promijenila, a broj stranaca je u desetgodišnjem razdoblju rastao sa 220 na 1184 koliko ih je bilo upisano u školsku godinu 2023./24. Prema podacima e-Matice Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, najbrojniju skupinu stranih državljana i dalje čine Ukrajinci, čiji je broj u zadnje dvije godine ipak gotovo prepolovljen.
Naime, nakon migracija izazvanih ratom u toj zemlji, u školskoj godini 2021./22 u našim je školama bilo 820 ukrajinskih učenika, godinu iza 973, dok je u zadnjoj registriranoj školskoj godini (prošloj) upisano 467 djece i mladih s ukrajinskim državljanstvom. Prije deset godina u školama u Hrvatskoj je sjedilo svega devetero učenika iz te države, pokazuju podaci iz e-Matice.
Deset najbrojnijih
Na drugom mjestu po brojnosti nalaze se učenici iz BiH kojih je u prošloj školskoj godini bilo 164, a treće i četvrto mjesto dijele učenici iz Sjeverne Makedonije i s Kosova. Na petom su mjestu učenici s njemačkim državljanstvom, na šestom s ruskim, a na sedmom sa srpskim državljanstvom. Slijede školarci iz Albanije, Amerike i Turske.
Sudeći po dostupnim podacima, prije deset godina hrvatske su se osnovne i srednje škole mogle pohvaliti prisutnošću 40-ak nacija, a sada ih je 63. Ukupno su u tom periodu u škole upisani učenici iz 94 zemlje. Strani državljani čiji broj raste su iz Makedonije, s Kosova, Rusije, Albanije i Indije.
Dok je brojka većine stranih državljana, poput kineskih, nepromijenjena, javljaju se nacije koje prije nisu bile prisutne. Njih je iznimno malen broj u školama, pa je iz 40-ak država u školski sustav Hrvatske uključeno svega pet ili manje učenika. Riječ je o školarcima iz Konga, Gvineje, Irske, Švedske, Nepala, Perua, Indonezije, Izraela, Belgije, Portugala, Danske, Litve ili primjerice, s Kube.
U školama imamo po desetak učenika iz Australije, Poljske, Sirije, Nizozemske, no pojedine nacije s iznimno malim brojem prisutnih školaraca više nisu uopće prisutne u našim školama. E-Matica pokazuje kako je riječ o učenicima iz Norveške, Meksika, Bangladeša, Kazahstana, Jemena, Maroka, Estonije…
Od 2014. do 2018. godine u školama je bilo manje od 300 stranih državljana, a značajan porast dogodio se 2021. godine kada je u odnosu na godinu ranije (379) upisano 1439 stranih državljana. Veliku većinu čine ukrajinski školarci, od kojih je velik broj ipak napustio Hrvatsku.
Značajan pad
Prema podacima e-Školskog rudnika, ukupan broj učenika u Hrvatskoj je drastično smanjen pa je u prošloj školskoj godini bilo upisano 58.973 učenika manje no u 2013./14. Učenike gube sve županije, izuzev Istarske i Grada Zagreba koji su u blagom ‘plusu‘. Najveći pad broja učenika od oko 30 posto u istom razdoblju imaju Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-Posavska, Požeško-slavonska, odnosno (oko 25 posto) Virovitičko-podravska i Sisačko-moslavačka.
Prema dostupnim podacima, stranih studenata na devet sveučilišta u Hrvatskoj manje od 2000, što je – upozoravaju već godinama stručnjaci – izuzetno loš trend kojega bi trebalo ozbiljnije razmotriti. Paralelno, na pojedinim sveučilištima, poput splitskog i zagrebačkog, ističu rast te brojke. Prema podacima Sveučilišta u Splitu, najpopularniji studijski program na engleskom jeziku je njihov studij medicine, a slijede Medicinski fakultet u Rijeci, onaj u Zagrebu te zagrebački Veterinarski fakultet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....