U četvrtak počinju pregovori Vlade i 11 sindikata: ‘Iz nepoznatih razloga se kasni, a to je problem‘

Kako ublažiti smanjenje cijene rada zaposlenika u javnim službama treću godinu zaredom – pitanje je koje stoji pred sindikatima uoči pregovora o dodatku II. Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU). Po informacijama Školskog sindikata Preporod, pregovori između predstavnika Vlade i 11 sindikata javnih i državnih službi počinju u četvrtak, 28. rujna.

- Iako je premijer najavio početak pregovora za treći tjedan rujna, s pregovorima se, iz nepoznatih razloga, kasni. Kašnjenje će predstavljati problem ukoliko se ono iskoristi na način da se rujanska plaća radnicima isplati prema postojećoj osnovici. Sindikatima je žurna korekcija osnovice stoga jer inflacija, kao što vidimo, ne posustaje i kašnjenje s usklađivanjem osnovice ima ozbiljne posljedice. Zato je jako važno da se ovaj puta Vladi ne dopusti nikakvo odugovlačenje, upozorava predsjednik Preporoda Željko Stipić.

U pregovorima se očekuje usklađivanje TKU-a sa Zakonom o radu, povećanje osnovice za izračun plaće, utvrđivanje iznosa ovogodišnje božićnice, kao i visine novog materijalnog prava „uskrsnice“. U Preporodu smatraju da bi u slučaju da se oko spornih pitanja nije moguće brzo dogovoriti, na jednom ili dva sastanka, ta četiri pitanja treba svesti na jedno, a to je povećanje osnovice. Za ostala pitanja ima vremena. Uostalom broj dodataka TKU-u nigdje nije ograničen, objašnjava Stipić.

Zahtjev za povećanjem osnovice u sindikatu argumentiraju zaostajanjem cijene rada u javnim službama u ovoj godini i prenesenom zaostajanju iz 2022., pa i 2021.

- Ako gledamo samo učitelje i nastavnike, unatoč povećanju osnovice za 2% u svibnju, a što predstavlja godišnji porast od 1.33%, kao i privremenom dodatku od otprilike 80 eura od lipnja što predstavlja povećanje plaće od na godišnjoj razini od 3.92%, zahvaljujući inflaciji od 7.8%, njihova se cijena rada samo u ovoj godini smanjila za 2.55%. Plaće su u prošloj godini nominalno rasle 18%, a stvarno 10.24%. Inflacija od 2,6% preklani, 12,8% lani i 7.8% ove godine kumulativno iznosi 23.2%. Znači, plaće su u protekla 33 mjeseca padale u odnosu na inflaciju 12.96%. Zato u zahtjev sindikata u predstojećim pregovorima treba biti ugrađeno zaostajanje plaća za ovogodišnjom inflacijom, ali i inflacijom koja je prenesena iz posljednjih dviju godina, kaže Željko Stipić.

Kako do povećanja plaće dolazi ili povećanjem osnovice ili povećanjem koeficijenata, a ovo drugo se najavljuje kao posljedica donošenja novog Zakona o plaćama, jednim i drugim sindikati trebaju dostići onu cijenu rada u javnom sektoru koja je bila 2021. i koja se smanjuje treću godinu zaredom. Koliko se sada povećava osnovica to će manja biti očekivanja od novih koeficijenata i obrnuto, objašnjavaju u Preporodu.

- Ako Vlada na sindikalni zahtjev odgovori ponudom koja će se oslanjati na povećanjima „od stoljeća sedmog“, tj. unutar prošlih sedam godina, što je nedopustivo i besramno, sindikati na ovo trebaju promptno odgovoriti analizom kretanja povećanja osnovice i kretanja inflacije od 2009. Snaga argumenata, ovdje su spomenuti tek neki, ovaj je puta potpuno na strani 11 sindikata koji u četvrtak kreću s pregovorima, poručuje Stipić.