Hrvatska je na popisu država članica EU za koje će Europska komisija provesti posebnu dubinsku analizu zbog postojanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Paket dokumenata o tom pitanju jučer su u Bruxellesu objavili potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik za ekonomska pitanja Pierre Moscovici i povjerenica za socijalnu politiku Marianne Thysen. Rezultati ove dubinske analize makroekonomskih kretanja u Hrvatskoj Komisija će objaviti u proljeće sljedeće godine. Činjenica da je Hrvatska među 16 država EU za koje će Komisija provesti ovakvu analizu sama po sebi ne znači puno jer se na tom popisu nalaze čak i Njemačka i Nizozemska. Međutim, Njemačka je na tom popisu zbog prevelikog suficita što je rezultat slabog potraživanja i štednje i manjih investicija. Europska komisija traži od Njemačke da poveća investicije i stimulira potrošnju kako bi pomogla i ostatku EU.
Bez političke potpore
Hrvatska s druge strane ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog dugotrajnih negativnih kretanja u gospodarstvu, padu investicija i prebrzom rastu javnog duga i deficita, kao i zbog sporih strukturnih reformi.
Europska komisija smatra da su reforme nedovoljno jasne i nedovoljno ambiciozne, nejasna je i politička potpora za neke porezne odluke, preveliki su parafiskalni nameti koji nisu riješeni. S druge strane sve je veći javni dug koji prijeti opteretiti i banke, slaba je efikasnost javne uprave, uključujući i sudstvo, a to su sve razlozi zašto Hrvatska ne uspijeva dovoljno brzo riješiti problem pretjeranih ekonomskih neravnoteža.
Pozitivnim se smatra povećanje izvoza, zbog poboljšanja gospodarske situacije u državama koje su glavni trgovinski partneri Hrvatske i povećani broj stranih turista, ali to nije moglo dovoljno nadoknaditi veliki pad domaće potrošnje. Isto tako Komisija, prema jučer objavljenim podacima Eurostata, smatra da je pad nezaposlenosti u odnosu na isto lanjsko razdoblje pozitivan trend, ali učinkovitost je tek simbolična.
Europska komisija očekuje da će pritisak razduživanja, fiskalna konsolidacija, teški kreditni uvjeti, slaba konkurentost i slaba perspektiva tržišta rada najvjerojatnije i dalje otežati rast u Hrvatskoj. Zato Komisija navodi da jasno postoji potreba ubrzanja strukturnih reformi koje su počele, a strukturni fondovi EU mogu u tome pomoći.
Uvođenje poreza na nekretnine još je uvijek obavijeno s puno nejasnoća. Komisija navodi da tehničke pripreme mogu odgoditi stupanje na snagu ovog poreza, ali dodaje da ostaje nejasno također postoji li uopće politička potpora za ovakvu mjeru. Za provođenje mjera financijskog sektora potreban je snažan implementacijski plan za bolje proračunsko planiranje, uključujući poboljšanje proračunskih prognoza i jači nadzor trošenja.
Reforma zdravstva
Mjere za poboljšanje mirovinskog sustava nisu do kraja pojašnjene. Bez obzira na planove za reformu zdravstva, štednje će biti male. Komisija upozorava da relativno visoke cijene radne snage, u usporedbi s državama članicama koje imaju sličnu razinu produktivnosti, imaju negativni učinak na zapošljavanje i na učinkovitost gospodarstva.
Investicijska klima
“Nezgrapan poslovni okoliš i niska efikasnost javne administracije, uključujući i sudstvo, naširoko su identificirani kao glavna prepreka jačanju konkurentnosti Hrvatske. Napredak u uklanjanju ili smanjenju parafiskalnih nameta je značajno sporiji od očekivanog”, navodi Komisija neke od razloga zašto Hrvatska i dalje ima ozbiljan problem s makroekonomskim neravnotežama u vrijeme dok se nalazi u postupku prekomjernog deficita.
Za Hrvatsku, kao i za druge države koje imaju slične probleme, Komisija poručuje kako mora učiniti više za privlačenje investicija, što može učiniti jedino kroz poboljšanje investicijske klime koja još uvijek nije privlačna za privatne investicije. Problem Hrvatske je i nepredvidljivost porezne politike, kažu stručnjaci u Bruxellesu. Komisija zagovara za sve države članice takozvani “integrirani pristup” ekonomske politike s tri glavna stupa koje se moraju nadopunjavati, a to su - jačanje investicija, ubrzavanje strukturnih reformi i fiskalna konsolidacija koja bi bila stimulativna za rast.
Iako Komisija nije morala odobriti nacrt hrvatskog proračuna za 2015., jer to čini samo za države koje su članice eurozone, važno je da Hrvatska prati slučaj drugih država koje su, kao i ona, u postupku prekomjernog deficita.
NEGATIVNO
- Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog dugotrajnih negativnih kretanja u gospodarstvu, pada investicija i prebrzog rasta deficita
- reforme su nedovoljno jasne i nedovoljno ambiciozne
- nejasna je politička potpora za neke porezne odluke
- preveliki parafiskalni nameti koji nisu riješeni
- sve veći javni dug prijeti opteretiti i banke, slaba je efikasnost javne uprave, uključujući i sudstvo
POZITIVNO
- povećanje izvoza, zbog poboljšanja gospodarske situacije u državama koje su glavni trgovinski partneri Hrvatske, povećani broj stranih turista
- pad nezaposlenosti u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je pozitivan trend, ali učinkovitost je tek simbolična
PREPORUKE
- ubrzati strukturne reforme koje su počele, a strukturni fondovi Europske unije mogu u tome pomoći
- uvesti porez na nekretnine
- provođenje mjera financijskog sektora uz snažan implementacijski plan za bolje proračunsko planiranje, uključujući poboljšanje proračunskih prognoza i jači nadzor trošenja
- mjere za poboljšanje mirovinskog sustava nisu do kraja pojašnjene, a bez obzira na planove za reformu zdravstva štednje će biti male
- visoka cijena radne snage, u usporedbi s državama članica koje imaju sličnu razinu produktivnosti, ima negativan učinak na zapošljavanje i na učinkovitost gospodarstva
- ubrzati javnu administraciju, uključujući i sudstvo, smanjiti parafiskalne namete
- pojačati reforme za privlačenje investicija kroz poboljšanje investicijske klime i poreznu reformu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....