U Spomen parku u šumi Brezovica kod Siska održano je središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe na kojem je istaknut značaj Sisačkog partizanskog odreda, koji je kao prva antifašistička jedinica u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi osnovan na tom mjestu 22. lipnja 1941.
Osnivanje tog odreda pod vodstvom Vlade Janića Cape i Marijana Cvetkovića označava i početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj.
Izaslanik predsjednika Vlade, ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman podsjetio je na sve koji su ustali protiv nacizma i fašizma, zločinačkih ideologija, istaknuvši da je antifašistički pokret bio najjači u Hrvatskoj i da je najveće zasluge za to imao Prvi sisački partizanski odred.
Grlić Radman: Partizani i hrvatski domoljubi
Rezultat njihove borbe formiranje je ZAVNOH-a i Federalne Hrvatske kao članice FNRJ.
"Pri tome nema nikakve sumnje ni dvojbe kako su i Andrija Hebrang, Vlado Janić Capo, Vjećeslav Holjevac, Franjo Tuđman, Janko Bobetko i mnogi drugi heroji sanjali državu u kojoj će Hrvati doživjeti slobodu i nacionalnu afirmaciju te biti ravnopravni s narodima s kojima su formirali poslijeratnu Jugoslaviju", rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da su bili pripadnici partizanskog pokreta, ali i hrvatski domoljubi.“
Rekao je kako su oni vrlo brzo morali krenuti „na težak put stvaranja i obrane demokratske, neovisne i moderne Hrvatske pod vodstvom hrvatskog antifašista i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Zato, dodao je, i ne čudi da je Tuđman bio glavni inicijator vraćanja digniteta ovom povijesnom događaju u samostalnoj, suvereno i demokratskoj Hrvatskoj.
„Iz bremenite povijesti kao narod izvukli smo pouke da jedino demokratska, suverena i društveno uključiva država, oslobođena nasljeđa totalitarnih ideologija može jamčiti svim svojim građanima miran, ravnopravan i prosperitetan život“, rekao je Grlić Radman.
Milanović: Hrvate i Srbe spajala je suradnja, ne mržnja
Predsjednik Zoran Milanović rekao je da se ovo prilika da se zapitamo što nam danas znače partizani, što nam znači Sutjeska, Neretva i tisuće mladih ljudi koji su tamo umrli strašnom smrću.
"Što nam to znači za odnose Hrvata i Srba u našoj zemlji koji se zadnjih stotinu godina nikako ne mogu presložiti“, upitao je te istaknuo da su se protiv fašizma zajedno borili Hrvati i Srbi ukazavši i na njihov odnos kroz povijest.
„Hrvate i Srbe nije spajala vjekovna mržnja nego suradnja. Stalno se skrivamo iza teze da je to vjekovna mržnja kojoj i tako nikada nije bilo spasa i nije moglo drukčije završiti, a istina je puno drukčija“, rekao je predsjednik.
Rekao je da se priča o 1941. i okupljanju hrabrih ljudi u Brezovici svodi na to da su svi bili Hrvati.
„To je pogrešno, jer oni sebe na taj način nisu vidjeli. Oni su bili borci za slobodu i komunisti. I to je njihova jako važna odrednica, soj ljudi koje mi danas ne možemo razumjeti. I svi ovi hrvatski prvaci i velikani čija su imena ovdje bila s razlogom spominjana, pa i Tuđmanovo, bili su prije svega komunisti, internacionalisti pa onda Hrvati i to je u njima sazrijevalo.
Predsjednik Milanović podsjetio je kako se 1991. „nekoliko tisuća banijskih Srba pokušavalo je bratstvom po oružju očuvati nešto što imperijalna i osvajačka logika beogradske klike nije dopuštala. "I na kraju je ‘91. godine bilo jedino moguće uzeti oružje i obraniti Hrvatsku“, rekao je Milanović.
Habulin: Borba protiv povijesnog revizionizma
Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraka i antifašista RH, rekao je kako i danas traje borba protiv povijesnog revizionizma i izjednačavanja komunizma i fašizma.
„Antifašistički pokret predvodili su komunisti. Ideja komunizma bila je plremenita, ali su se u borbi događali zločini. Fašizam i nacizam zločinačke su ideje i ne može se uspoređivati s komunizmom“, rekao je Habulin.
Upozorio je da se o tome vode iscrpljujuće i jalove rasprave s ciljem obezvrjeđivanja narodnooslobodilačke borbe i antifašističkog pokreta.
Habulin je pozdravio što se obilježavanje održava u organizaciji Vlade te je dodao kako je to na tragu onog za što se on zauzima: "Da se o prošlosti govori istinito. Hrvatsku su u postojećim granicama izborili oni kojih se danas sjećamo.“
On se usprotivio ideji osnivanja Muzeja žrtava komunizma te podsjetio kako je Hrvatska imala Muzej Revolucije.
"Nema ga više. Srušeno je 3000 spomenika NOB-a koji nisu obnovljeni. Zgrada ZAVNOH-a u Topuskom srušena do temelja i nije obnovljena. Zašto?“, upitao je Habulin i naglasio kako se Hrvatska u Ustavu poziva na ZAVNOH i legitimira kao antifašistička borba.
Zato je zaključio kako će ponavljati ta pitanja dok traju „juriši povijesnih revizionista“, jer je to „naš dug partizanima, naš dug svim palim hrvatskim braniteljma u Domovinskom ratu koji su ustali u obranu hrvatskih granica iscrtanih krvlju paritzana u II. Svjetskom ratu.“
Magdalena Komes, izaslanica predsjednika Sabora, rekla je da osnivanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica „cijeni kao dio vizionarstva prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, osobe koja spaja Hrvatsku i dan danas.
Bio je to državnik koji je vodio Hrvatsku u neovisnost i pri tome okupljao sve hrvatske domoljube, među njima i nekadašnje kolege, antifašističke borce, rekla je.