NEOBIČAN SLUČAJ

‘Tvrtka mi je završila u blokadi, iako smo žrtve prevare od strane poreznog dužnika kojem je povjerovao i sud!‘

Prema riječima Zorana Leke, vlasnika BEL-TEL-a, slučaj je plod suspektnih sudskih odluka i nefunkcioniranja pravne države
Zoran Leko
 Vlado Kos/Cropix

Osječkoj telekomunikacijskoj tvrtki BEL-TEL 7. rujna ove godine s računa bi moglo biti skinuto 375.000 kuna temeljem pravomoćne sudske presude koja je na snazi od 2016. godine, kao i dodatnih 402.000 kuna temeljem druge presude, a sve zbog sudskog spora s bivšim poslovnim partnerom, građevinskim obrtom Farma Ravlić u vlasništvu Marijana Ravlića.

Naoko bi se reklo, što je tu sporno, ako su posrijedi pravomoćne presude, no prema riječima Zorana Leke, vlasnika BEL-TEL-a, slučaj je plod, po njemu, suspektnih sudskih odluka i nefunkcioniranja pravne države.

- Prvi put u 30 godina povijesti tvrtke završili smo u blokadi, zbog čega nam je i bonitet s A+ pao na C. Blokadu smo premostili zahvaljujući posudbi novca od poslovnog partnera, ali osnovni problem i dalje je tu - kazao je Leko, koji je s Ravlićem 2006. godine potpisao ugovor o građenju, za rekonstrukciju poslovne zgrade.

- Vrijednost posla bila je 171.000 kuna. No, on je stalno kasnio s izvedbom, kukao da nema novca, pa smo umjesto njega kupovali materijal... Kako bismo mu pomogli da premosti probleme dali smo mu i da odradi neke poslove za nas na Palači pravde u Vukovaru i Dvorcu Ilok, gdje se nikada nije ni pojavio... Na kraju smo ga udaljili s gradilišta poslovne zgrade, a prema završnom obračunu nadzornog inženjera on je ostao nama dužan. Međutim, on nam šalje fiktivne račune, vrijedne oko 600.000 kuna, i to s adrese svog obrta za koji smo kasnije otkrili da je to neka nedovršena kuća. Mi te račune nikada nismo preuzeli, niti smo za njih koristili pretporez, čime ih nismo ni priznali - kazao je Leko.

No, sudovi su ocijenili drugačije. Doduše, u nekim su predmetima presudili u korist BEL-TEL-a, ali u dva nisu. I tako je po jednome sada njihov dug prema Ravliću 375.000 kuna, a po drugome, koji je već pet godina na reviziji na Vrhovnom sudu, 402.000 kuna.

- Na sudu je bilo nevjerojatnih stvari. Sutkinja Trgovačkog suda u Osijeku uopće nije uzela u obzir svjedočenje nadzornog inženjera. Mi smo dokazali bankovnim izvacima da smo platili sve poslove, a sud to nije priznao nego su čak su napisali da nismo dostavili potvrdu o uplati, što je nonsens. Na kraju Visoki trgovački sud presudi pravomoćno u njegovu korist iako, primjerice, na Palači pravde u Vukovaru i u Dvorcu Ilok nikada nije ništa odradio, nije prešao crtu gradilišta - kazao je Leko.

image
Upravna zgrada tvrtke BEL-TEL


Vlado Kos/Cropix

Ipak, Ravlić ima pravomoćne sudske odluke kojima se može naplatiti, no zanimljivo je da blokadu BEL-TEL-a nije pokrenuo on nego treća osoba.

- Ravlić je porezni dužnik i ako se naplati od nas sav novac će otići državi. Međutim, kako bi to izbjegao, a izbjegavanje plaćanja poreza je kazneno djelo, on u igru ubacuje svoga šogora i daje mu ugovor o ustupanju potraživanja da se on, dakle njegov šogor, naplati od nas i ovaj nas stavlja u blokadu. Sa šogorom je, naime, sklopio ugovor da preuzme taj dug, jer je Ravlić kao njemu dužan neki novac od ranije. I sada je nas zapravo blokirao njegov šogor. Mi smo protiv obojice podnijeli kaznenu prijavu, jer mislimo da između njih nema nikakvog duga i da smo zapravo žrtve prevare. Ravlić se, inače, prema našim informacijama nekoliko godina od hrvatskog pravosuđa skrivao u BiH, a onda se vratio kada je nastupila zastara i krenuo u udar na nas koji uredno plaćamo porez, doprinose i plaće u dan. Baš me zanima kako će država reagirati na kaznene prijave koje smo podnijeli - kazao je Leko.

BEL-TEL je zatražio odgodu ovrhe, što im je odbijeno, a žalbu sada rješava Županijski sud u Dubrovniku.

- Molim ih da požure, jer ako do 7.9. to ne riješe 375.000 kuna će završiti na računu Ravlićeva šogora. Tražili smo da se umiješa i Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, jer bi se prije Ravlićeva šogora trebala naplatiti država, a Odvjetništvo bi valjda trebalo štititi interese države. Ovako, ako se ne umiješaju, novac koji bi trebala dobiti država će otići Ravlićevom šogoru. Trebalo bi ispitati i kako to da mi moramo ponovno plaćati ono što smo već platili. Ako je to sudska praksa, onda bi sve tvrtke trebale samo slati račune i tražiti da im se plati, pa što bude. Ne mora se uopće raditi. Tko je vidio raditi! - poručio je Leko.

S obzirom na sve izrečeno, nazvali smo i gospodina Ravlića kako bismo mu ponudili da iznese svoju stranu priče, no on nam je samo rekao da nema nikakav komentar na izjave iz BEL-TEL-a.

O njemu smo, inače, pisali proljetos kada se javno požalio da mu Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije odbija platiti 1,4 milijuna kuna temeljem pravomoćne presude za građevinske radove koje je za njih izvodio krajem 90-ih godina prošloga stoljeća. Ovrhu koju je pokrenuo, pak, odgodio je sud. Iz Caritasa su poručili da oni Ravliću nisu ništa dužni i da mu je za radove koje je izveo sve plaćeno. No, i u tom slučaju sudovi su presudili u Ravlićevu korist.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 00:28