ZRAČNA LUKA SPLIT

Tužni prizori na tek preuređenom aerodromu: Šalteri i kafići zjape prazni, a pista leži kao betonirana njiva

Svega 200 do 400 putnika prođe prosječno u oba smjera dnevno, u pet do šest aviona koji se spuste na pistu
Zračna luka Split
 Jakov Prkić/CROPIX

Nigdje ljudi tako upečatljivo ne fale kao u prostorima dimenzioniranim za gužve i velike brojeve, a aerodrom je jedno takvo mjesto. Kad stigneš u Resnik, shvatiš da je sada možda najbolja prilika za razgledavanje, gdje god da okreneš glavu pogled je idealan. Šalteri, kafići, stolice, sve prazno. Pista leži ko uzaludna, betonirana njiva. Kad bih i htjela pitati nešto nekoga, trebala bih trčati ispod deset sekundi na sto metara da bih ga stigla u daljini, prije nego odmagli nekim pokretnim stepenicama.

Na info tabli letovi za petak – Zagreb i Munchen do osam ujutro, pa Zagreb i Osijek oko podne i 40.

Kakva ironija – sad kad je Zračna luka Split uložila velike novce i uredila tako lijep aerodrom da mu onaj zagrebački nije "do koljena" i omogućila onim milijunima putnika koji su se ljeti natiskivali u redovima bolje uvjete – sad, eto – nema ljudi, piše Slobodna Dalmacija.

Svega 200 do 400 putnika prođe prosječno u oba smjera dnevno, u pet do šest aviona koji se spuste na pistu. U tjednu se direktno leti za Rim, Munchen, Frankfurt i Duseldorf, sve ostalo ide preko Zagreba.

image
Zračna luka Split
Jakov Prkić/CROPIX

S 3,3 milijuna putnika u 2019. godini, palo se na 674 tisuće prošle godine. Mate Melvan, šef službe prihvata i otpreme putnika, kaže da ni jedna više ne može biti gora od lanjske i predviđa da će već iduće ljeto biti puno bolje. A sad je tako kako je, promet im se smanjio za pet puta, ali posla ima.

Manje, ali je puno dinamičniji, tako da zaposlenicima nije dosadno:

- Posao nam je raznovrsniji i pun izazova. Iz sata u sat pratimo bazu podataka s epidemiološkom situacijom svake zemlje, što mijenja uvjete putovanja za putnike na tim letovima – priča on.

- Informacija je važna, jer sve se to na nas reflektira, svakodnevno je novo pravilo za neku državu. Ono može biti isto, slično ili potpuno različito od naše ili neke druge države, a dolazak na posao ne znači da će ono što smo radili jučer vrijediti danas, pa čak ni u toku dana. Putnici se suoče s promijenama praktički pred samo putovanje, što zna biti baš izazovno. Mnogi su puni razumijevanja, suradljivi, ali neki ne prihvaćaju, negoduju, misle da mi ili avionska industrija donosimo pravila, a ne nacionalni stožeri država. I kad kupe kartu, misle da smo obavezni prevesti ih od mjesta A do mjesta B, da smo mi odgovorni. Ponekad s razlogom ukazuju na neke nelogičnosti, ali nama ne preostaje nego držati se propisa. Ne donose se samo u nas mjere bez prethodne najave, tako je unutar cijele Unije i drugdje – kaže Melvan.

Dovoljan je jedan "težak" putnik da mu dade posla više nego tisuću drugih, a neke će zapamtiti:

- Lani je Njemačka u jednom trenutku nakon ponovnog otvaranja dozvolila ulazak u zemlju samo ako imate "esencijalni razlog" u što spada posao, smrtni slučaj, liječenje. I, nekoliko putnika na prvom letu želi otići kupiti auto, jer se bave preprodajom. Kupili su kartu misleći da je to opravdan razlog. Nazovemo prijevoznika, on graničnu kontrolu, a mailom istovremeno kontaktiramo s operativnim centrom. I, oni kažu - ne, to ne može bit' opravdani razlog. Ne! U slučaju da on i doputuje gore, odbit će ga, a prijevoznika se kažnjava zašto ga je doveo. Tako je bilo u tom trenutku na tom graničnom prijelazu. Morali smo obavijestiti putnike, ali oni ne privaćaju. Dva dana je jedan od njih zvao u policiju, pa nekoga u carini, pokušavao je preko svih poznatih dokazati da je netko tu njemu kriv. Neki putnici stvarno ne razumiju. A bude i simpatičnih, smiješnih situacija. Jedna gospođa je rekla da ide u posjet kćeri u Njemačku i izvadila nam je sliku, dobila je unuku, njoj je to bio najbolji razlog. Ali morali smo je vratiti.

image
Zračna luka Split
Jakov Prkić/CROPIX

Pa su Francuzi svojevremeno inzistirali da putnici imaju jedan jedini tip kirurške maske, samo takve i nikakve druge. I prošlog tjedana smo imali opet na letu za Njemačku jedan slučaj: prijevoznici su poslali uputu da tko nema PCR test, ne može na let. Jer, bilo je raznih kombinacija, moglo ga se napraviti kad uđete u državu, pa nakon dva dana, smanjit' izolaciju, mijenjalo se, u tome je ta draž našeg posla. I mi smo davali putnicima takve informacije, a nakon dva dana su dozvolili da Hrvati ipak mogu ući i bez njega. Jedna gospođa je bila ogorčena na nas, s pravom. Bilo joj je stresno i financijski je opteretilo, a mogla ga je napraviti naknadno. Ispričali smo joj se, ispali smo mi krivci. Tog istog dana se to isto zabranilo za Veliku Britaniju, pa nakon dva dana za Nizozemsku.

Jedan prijevoznik traži ovo i ovo, drugi drugo, nema pravila. Sad za Nizozemsku prvi put čujemo da ako putujete sa LAMP testom, ne treba vam ni PCR. Nismo dosad čuli za njega, osim da je relativno brz. Tako to ide. Baza tih podataka se ažurira stalno, informacije se prate, procedura prihvata putnika se produžila jer morate provjeriti svaki pojedini slučaj. Je li putnik ima sve što mu je potrebno da bi došao tamo gdje ide, neke dokumente morate posjedovat' i dokazat svrhu, opravdanost putovanja. Komunikacija nam je sve kompleksnija – veli Melvan za Slobodnu Dalmaciju.

Njegova suradnica Katarina Dujmov, koordinatorica putničkog servisa, priča da se u ovom trenutku osjeća da se neke zemlje štite od došljaka, sve je teže udovoljiti papirima koje traže:

- Zadnjih dana smo primjetili da se su se neke države počele na neki način zatvarati, neće oni reći "od sutra nema putovanja", ali će malo zakomplicirati situaciju. Norveška, Belgija, Nizozemska su postrožili uvjete, Francuska je ionako bila dosta "tvrda". Trebate imati svježi PCR test, pa neki traže antigenski test, izjave – zašto tamo putujete. Izjavu da niste bili u kontaktu sa COVID bolesnikom, da ulazite u avion bez fibre, da nemate simptome. Svaka država ima nešto svoje. Sve malo sjevernije zemlje pretpostavljam da misle o novom soju virusa, zatvaraju se na ovaj način. Ljudi putuju iz raznih razloga, zato što moraju, teško da će sad netko ići radi turizma. Zakompliciralo se – veli Dujmov, ističući da nisu dobili nikakve upute u odnosu na putnike koji su se cijepili.

Ipak, ipak, kazat će - ima i onih koji i sad putuju iz čistog turizma.

image
Zračna luka Split
Jakov Prkić/CROPIX

- To su ljudi koji se odupiru ograničenjima svog života i žele ostvariti svoje želje. Moguće je, ali zahtjeva dosta truda i ulaganja, a i rizično je. Možeš otputovati, da bi se na povratku pojavila mjera koja može promijeniti plan. Nitko to ne može predvidjeti – vele moji sugovornici.

Kažu da, kao i ostatak nacije, svakog dana postaju sve veći stručnjaci iz područja epidemiologije.

Goran Borić, koordinator operativnog centra, bavi se promjenama na listama letova i, veli, ipak ima manje stresa od svojih kolega. Izmjene se događaju unutar tri tjedna.

Mate Melvan vjeruje da će se ovog ljeta stvari popraviti, sigurno, da će se više putovati, a svoj optimizam bazira i na iskustvu prošle kratke sezone u kojoj su promet digli na "debelih" 40 posto uobičajenog, sa dvadeset posto u drugim mjesecima.

image
Zračna luka Split
Jakov Prkić/CROPIX

Osim toga najave su za sezonu izvrsne, direktni letovi za 100 destinacija u 25 različitih država stoje otvoreni i čekaju se pravila Evropske komisije za avio industriju da se vidi što će biti realizirano. Do Uskrsa će dobiti realniju sliku kako će izgledati red letenja sa splitskog aerodroma.

- Vratit će se staro normalno, možda će oporavak trajati malo duže, a ovaj veliki prostor aerodroma sad nam koristi i zbog korone. Ima mjesta za razmak među ljudima, smanjuje se rizik. Prošlog ljeta prošlo je ovuda 500 tisuća putnika, neki od njih su vjerojatno imali koronu, ali nitko se nije zarazio. Maska, distanca i dezinfekcija pokazali su se efikasnim setom u vrijeme epidemije – veli Mate Melvan.

Inače, nitko od 400 stalno zaposlenih Zrakoplovne luke Split nije dobio otkaz zbog smanjenog obima posla, ali su donijeli paket mjera štednje u kojem je bilo i smanjenje plaće za sve, zaključuje Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:14