Tužiteljstvo BiH nema saznanja o optužnicama protiv hrvatskih generala

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nema saznanja o optužnicama niti najavama optužnica protiv visokih časnika Hrvatske vojske - kazao nam je u ponedjeljak glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić. Pokušali smo, naime, u Tužiteljstvu BiH u Sarajevu provjeriti što nam mogu reći na dramatičnu izjavu umirovljenog hrvatskog generala Pavla Miljavca iznesenu prošle subote nakon godišnje skupštine Generalskog zbora održane u Zagrebu. Miljavac je, podsjetimo, izjavio da se u Sarajevu otvaraju neke optužnice protiv hrvatskih generala i viših časnika te da se “u tome gradu osniva određeni mini Haag”. Miljavac nije spomenuo imena časnika na koje bi se navodne optužnice odnosile. Ustvrdio je i kako je jedan od pukovnika Hrvatske vojske već dobio poziv za svjedočenje na sudu u BiH i to na osobnu adresu mimo Ministarstva obrane i drugih hrvatskih institucija.

Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić nije, međutim, opovrgnuo pozive svjedocima u Hrvatskoj. “Sasvim je normalna i česta situacija”, odgovorio je Grubešić, “da u predmetima ratnih zločina svjedoče svjedoci iz svih zemalja regije. I dosad je bilo na desetine takvih svjedočenja, tako da to nije ništa novo ni neobično.” Od njega, međutim, nismo doznali kome je točno u Hrvatskoj Tužiteljstvo BiH uputilo poziv za svjedočenjem pred sudovima u BiH.

Međutim, čak i kad bi Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv nekog od pripadnika Hrvatske vojske ili bilo kojeg hrvatskog državljanina za ratni zločin počinjen od 1992. do 1995. na području BiH, Hrvatska ga nije dužna izručiti Bosni i Hercegovini. Hrvatska je od 1. srpnja 2013. svoje državljane, temeljem europskog uhidbenog naloga, dužna izručiti pravosuđu država članica EU. Kad je u pitanju država koja nije članica EU, Hrvatska prema Ustavu ne može izručiti svoje državljane, osim ako se na izručenje nije obvezala bilateralnim ugovorom. Hrvatska i BiH su u studenom 2012. potpisale bilateralni Ugovor o izručenju vlastitih državljana optuženih za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora dulja od godine dana. Iz toga ugovora su, međutim, izuzeti okrivljeni za ratne zločine, jer je jednako kao i u sličnom sporazumu koji je Hrvatska potpisala sa Srbijom ocijenjeno da je izručenje okrivljenih za ratne zločine još uvijek politički osjetljivo pitanje.

U lipnju 2013. DORH i Tužiteljstvo BiH potpisali su Protokol o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnoga zločina. Njime se dvije države obvezuju na razmjenu dokaza i informacija u istragama o ratnim zločinima.