"Trudit ću se da DORH bude otvoreniji javnosti nego dosad, a dokaz tome je današnja presica koju, evo, imamo", rekao je novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić na konferenciji za novinare koju je sazvao povodom svojega prvoga radnoga dana na čelu DORH-a. Međutim, prvi potezi koje je sada povukao pokazuju kako će se državno tijelo progona zatvarati prema javnosti.
Naime, Turudić je tužiteljima, uključujući i one iz USKOK-a, zabranio da novinarima daju ikakve izjave vezane za postupke pred sudom. Dakle, ne radi se ni o kakvome sprječavanju curenja tajnih informacija, nego o izjavama koje bi tužitelji pod punim imenom i prezimenom davali medijima, najčešće televizijama, povodom nekih sudskih odluka. Takva praksa davanja izjava za televizije i od strane tužitelja, ali i odvjetnika te sudskih glasnogovornika, traje već dobra dva desetljeća, i dok takve izjave za pisane medije i nemaju neki značaj, bile su jako važne televizijama, koje su trebale snimku sugovornika.
Radilo se uglavnom o izjavi o nekoj netom donesenoj sudskoj odluci ili pak najavi žalbe ako odlukom ne bi bili zadovoljni i sličnom. Nakon što su sudski slučajevi dobivali sve više i više mjesta u televizijskome programu, te nakon što su izjave davali odvjetnici koji su u svojim istupima zastupali stranu obrane, i tužitelji su spontano počeli braniti poziciju optužbe dajući javne izjave te je, kao što se može vidjeti u svim zapadnim državama, uspostavljena praksa davanja izjava obiju strana u sudskim postupcima. Međutim, ta praksa je sada naprasno ukinuta.
Iz Državnoga odvjetništva pak tvrde da je dosadašnja praksa bila neutemeljena te se pozivaju na zakonske odredbe prema kojima bi se takvim izjavama potencijalno moglo povrijediti presumpciju nevinosti okrivljenika. "Zakonom o kaznenom postupku nije propisana mogućnost davanja izjava zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika nakon rasprave, a posebice imajući u vidu odredbu članka 9. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024)", odgovorili su iz DORH-a.
Članak 9. ZKP-a inače govori o presumpciji nevinosti, odnosno o tome da sva državna tijela koja sudjeluju u kaznenome postupku, a tu spada i Državno odvjetništvo, moraju s jednakom pažnjom, uz činjenice koje terete okrivljenika, utvrđivati i ispitivati i one činjenice koje okrivljeniku idu u korist.
Iz DORH-a također upućuju da se informacije o sudskim postupcima ubuduće trebaju tražiti od sudova i njihovih glasnogovornika ili pak od glasnogovornika državnih odvjetništava.
"Ujedno, sudske rasprave su u pravilu javne te im zainteresirana javnost može pristupiti, kao i dobiti informaciju o sudskoj raspravi od glasnogovornika suda. Sukladno odredbi Zakona o državnom odvjetništvu, državna odvjetništva u Republici Hrvatskoj imaju, godišnjim rasporedom poslova, određene glasnogovornike koji komuniciraju s medijima/javnošću. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne smatra da je javnost zakinuta odnosno da će novinari biti zakinuti za informacije o predmetu zbog činjenice da državni odvjetnici/zamjenici državnih odvjetnika neće u budućnosti davati izjave nakon rasprave", zaključuje se u odgovoru DORH-a.
Premda to nitko neće javno reći, evidentno je da je ova Turudićeva odluka u suglasju s razmišljanjem premijera Andreja Plenkovića koji je, između ostaloga, braneći uvođenje famoznoga "lex AP-a", spominjao da se suđenja trebaju odvijati u sudnicama, a ne u medijima. S druge strane, ovu odluku u nekim pravosudnim krugovima tumače kao Turudićevo stavljanje šape na komunikaciju između tužitelja i medija, komunikaciju koju je njegovih četvero prethodnika zapravo poticalo i smatralo civilizacijskom stečevinom, čime su se rasplinule sve iluzije da će Turudićevo imenovanje "ojačati" DORH.
Naime, ovakva odluka će u jednome dijelu poniziti tužitelje, koji za razliku od svojih protivnika u sudnici, odvjetnika, neće smjeti iznijeti svoje viđenje događaja iz sudnice, nego će javnosti biti prezentirana samo strana obrane, prema kojoj tužiteljstvo uvijek griješi i nitko nikad nije kriv za ono za što je optužen.
Oporbeni političari u ovoj odluci ne vide ništa dobro.
"Državni odvjetnici su samostalni u svojemu radu i ne bi smjeli biti vezani naredbama svojeg šefa. Turudić širi primjenu ‘lex AP-a‘ da sada onemogućuje tužiteljima da komuniciraju i najbezazlenije informacije o tekućim postupcima", rekla nam je Sandra Benčić iz Možemo!
Slično razmišlja i mostovac Nikola Grmoja. "Mislim da je apsolutno neprihvatljivo da novinari ne mogu dobiti informacije i od predstavnika DORH-a, nego samo od glasnogovornika suda, i takva odluka bi se mogla tumačiti kao kršenje neovisnosti DORH-a. Mislim da je takva odluka neopravdana i ne ide u smjeru obećane bolje komunikacije DORH-a", napisao nam je Grmoja.