„Ne bi trebalo doći do značajnog poskupljenja hrane i goriva. Europa ima dovoljnu proizvodnju hrane, ali će suša pogoditi prijevoz jer se dosta robe vozi Dunavom i Rajnom, koje su sada plitke pa se transport prebacuje na željeznicu i kamione što pokupljuje proizvode. Naftna kriza bi mogla dovesti do povećanja cijene energenata. Cijena nafte bi mogla ići do sto dolara po barelu i mislim da se neće dopustiti da bude viša. Nafte neće nestati. Situacija se smiruje, arapske zemlje ne mogu preživjeti ako Hormuz nije otvoren jer gube velike prihode, Iran i Oman su se dogovorili oko propuštanja brodova. Cijene će se zadržati na ovoj razini, ali neće više rasti”, kaže u Briefingu ekonomist prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, umirovljeni profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i bivši ministar gospodarstva. To bi značilo da će inflacija biti 1 posto veća i u Hrvatskoj će biti 3 do 4 posto, a u Europi nešto ispod 3 posto.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Dizel je nekad bio jeftiniji od benzina. Europa dugo nije gradila rafinerije dizela nego ga je uvozila iz Rusije i arapskih zemalja. Sada se smanjio dotok i dizela nedostaje. Hrvatska je sigurna jer riječka rafinerija ima kapacitet proizvesti dovoljno dizela i kerozina za svoje potrebe”, naglašava Jurčić.
„Cilj Europske banke je držati inflaciju na 2 posto. Mi nemamo dovoljno domaće proizvodnje hrane i tržište kontroliraju dobavljači. Sve vlade od 90-ih godina do danas pričaju o dizanju domaće proizvodnje, a ona se konstantno smanjuje. Hrvatskoj treba 2 milijuna svinja, kada smo ušli u EU imali smo ih 1,4 milijuna, a danas ispod milijun. Treba nam oko 900 milijuna litara mlijeka, u jednom trenutku smo proizvodili 700 milijuna, a sada smo pali na 350 milijuna litara”, upozorava Jurčić.
„Naši političari ne nude rješenja i ne vidimo konkretne politike za povećanje proizvodnje. Da nema Vlade i nikakve politike stopa rasta u Hrvatskoj bi bila između 2 i 3 posto, i to iz prirodne potrebe ljudi da rade. Vlada svojim potezima tom rastu više šteti nego što ga podupire. Da bi se približili EU prosjeku po standardu života, Hrvatska bi trebala imati stopu rasta od 5 posto. Ako hoćete u 10 godina udvostručiti BDP, prosječna stopa rasta vam mora biti 7 posto. Po podacima Eurostata, Europska monetarna unija ima proizvodnju 45.000 eura per capita, a mi imamo 23.000. Znači da smo na 50 posto”, objašnjava Jurčić i zaključuje da su nam u skladu s time i plaće i kupovna moć.
„Nama raste BDP, no našim građanima i turistima smo servirali stranu robu. Da je 50 posto te robe domaća, stopa rasta bi bila 5 posto, a ovako je 2 ili 3 posto i zarađena je na servisu prodaje strane robe. Uz to, zadnjih godina nam je zbog obnove od potresa porasla građevina, ali to je jednokratno jer nismo povećali proizvodne kapacitete. Da biste otvorili novu tvornicu morate imati industrijsku politiku. Kada to kažem pred političarima, govore mi da je to socijalizam. A što rade Amerika, Kina, Europa? Bore se za uvjete za novu industriju, na primjer za litij i druge rijetke minerale. Mi ne moramo stvarati novu industriju nego se samo više baviti proizvodnjom hrane, obuće, odjeće, namještaja...”, predlaže Jurčić. Dodaje da se povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj ne odnosi na visokotehnološke industrije nego je uglavnom u jeftinim uslugama.
„Amerika gubi globalnu ekonomsku dominaciju jer je Kina narasla, a i Indija raste. Ne može se u 21. stoljeću domaću industrija zaštititi carinama. Kineski automobil košta 30 do 40 tisuća eura, a takav američki ili europski 70 do 80 tisuća. Amerika se koprca. Ima veliki deficit i javni dug veći od 40.000 milijardi dolara, a BDP im nije dostigao 30.000 milijardi. Trump bi to htio spasiti i ispasti veliki predsjednik. Ima vojsku. To nas vodi iz te dužničko-financijsko-ekonomske u opasnu ratnu situaciju. Ovo što se radi u Ukrajini i Iranu je priča o zaustavljanju Kine i ne biraju se sredstva. Amerika je zaspala i danas Kina ima više od 30 posto svjetskih proizvodnih kapaciteta, a Amerikanci su pali ispod 20 posto i sada Kini odgovaraju slobodni trgovački svjetski putevi koje je izgradila Amerika”, kaže Jurčić.
„Tridesetih godina prošloga stoljeća je Hitler ljudima obećao zaposlenje i bacio se na proizvodnju tenkova i aviona. Merz se pita zašto Nijemci glasaju za AfD, a ne pita se što je pogrešno u njegovoj politici. Amerika zadnjih 20 godina raste dvaput, a Kina triput brže nego Europa. Bez veze se u Europi stvara rusofobija iako nam Rusija ne može ništa i ide se u vojnu industriju, no time se ne može dugoročno dizati ekonomija. Znamo kako je Hitler završio”, zaključuje Jurčić koji smatra je za aferu ilegalnog odlaganja otpada u Lici najviše odgovorna Vlada. Tvrdi da Hrvatska ne bi smjela preuzeti ni kilogram bilo kakvog otpada iz inozemstva.
Odgovarajući na pitanja naših čitatelja je li 2003., kada je bio ministar, bila dobra odluka prodati MOL-u 25 posto Ine, kaže da je bilo dobro kako bi ulagatelj novca kontrolirao kako se troši novac u Ini. A je li trebalo prodati i državno zlato, pita Matko Sukić.
„Odluku je donio tadašnji guverner. Kina i neke druge zemlje sada kupuju zlato, a Hrvatska je kapitalistička zemlja bez kapitala. I da sada imamo zlato, prodali bismo ga jer nemamo novca”, ističe Jurčić. Odgovorio je i Damiru Bulatu koje poteze HDZ-ovih vlada u zadnjih deset godina smatra pozitivnima.
„Plenković je super političar i ugodan premijer, ali u njegovoj Vladi nema inicijative kako razviti bili koji sektor”, tvrdi Jurčić.
Na pitanje o mjerama protiv inflaciji kaže da Vlada nema mjera za suzbijanje inflacije nego smo prepušteni kao ljuska na moru jer nemamo domaću proizvodnju ni za osnovne potrebe. Potvrdno odgovara čitatelju kojeg je zanimalo isplati li se praviti zimnicu pa otkriva i kako se on sprema za zimu.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....