Tri nova zakona Slavka Linića: Stečajevi više neće značiti i likvidaciju

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kao što se i očekivalo, izazvao je burnu raspravu i negodovanje među poduzetnicima. Nakon prvog čitanja u Saboru zakon je usuglašen s HUP-om i HGK i sada je spreman za drugo čitanje. Međutim, prema dostupnim informacijama, izmjene ipak nisu značajne i suština izmjena koje je zagovarao ministar financija Slavko Linić ipak ostaje.

Velika promjena

U istom se paketu mijenjaju još dva zakona - Zakon o kreditnim institucijama i Zakon o preuzimanju dioničkih društava. Iako je riječ o kvantitativno malim izmjenama, one ipak znače veliku promjenu u odnosu na dosadašnja pravila.

Vladine nade

Oba zakona imaju za cilj uskladiti se sa Zakonom o financijskom poslovanju kako bi se i bankama omogućio ulazak u problematične firme te da se od obveznog preuzimanja zaštiti vjerovnik nakon namirenja svojih potraživanja. Vlada se nada da će se time izbjeći praksa kojom su stečajni postupci većinom rezultirali likvidacijom. ( M. K.)

1. Zakon o kreditnim institucijama

Banke će moći uzeti udjele u tvrtkama koje su im dužne

I ovaj se Zakon nadopunjuje kako bi se uskladio sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnom nagodbom, kako bi se bankama omogućilo da svoja potraživanja unesu u temeljni kapital poduzeća dužnika.

Dopunama su propisana ograničenja ulaganja u kapital institucije koja nije kreditna ili financijska, ali se izmjenama također reguliraju i iznimke od tih istih ograničenja. Sve to ide u smjeru Vladine najave da će i banke moći pretvoriti potraživanja u vlasničke udjele u poduzećima pa se tako, primjerice, novom izmjenom propisuje da se neće smatrati ulaganjem ono ulaganje koje je financijska institucija stekla u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja te u stečajnom i ovršnom postupku. Kreditne institucije, a to su uglavnom banke kao najveći vjerovnici, u postupku predstečajne nagodbe moći će potraživanja unijeti u temeljni kapital dužnika u postupku povećanja temeljnog kapitala dužnika. Cilj je, kako navode u Vladi, da se postupkom predstečajne nagodbe vjerovnicima osigura namirenje njihovih potraživanja, a dužnicima osiguraju uvjeti za financijsko restrukturiranje i nastavak poslovanja. Banke će u slučaju pretvaranja potraživanja u temeljni kapital nefinancijskih poduzeća moći i prekoračiti ograničenja, poput onoga o zabrani ulaganja u nefinancijsko poduzeće iznad 30 posto jamstvenog kapitala banke, ako je iznos koji se prekoračuje u potpunosti pokriven jamstvenim kapitalom. Svaka kreditna institucija, međutim, morat će za prekoračenje dobiti suglasnost HNB-a, koja je zakonom propisana, i za svako daljnje stjecanje u postupku predstečajne nagodbe. ( A. P.)

2. Novčani poslovi i predstečajna nagodba

Rokovi plaćanja 30 dana, kazne do milijun kuna

2Najintrigantnija odredba ovog zakona su definirani rokovi plaćanja od 30 i maksimalno 60 dana te striktni uvjeti za njihovo poštivanje. Primjerice, ako poduzetnici međusobno sklapaju ugovore kojima sami ugovaraju dulje rokove ili ograničavaju plaćanje zatezne kamate, oni se smatraju “ništetnim”.

Ranije su se poslodavci žalili da su odredbe zakona “previše konzervativne” i da je po predloženim kriterijima u Hrvatskoj jako malo poduzetnika uopće likvidno. Prema zakonu, smatra se da je poduzetnik nelikvidan ako kasni s izvršavanjem petine ukupnih obveza dulje od 60 dana te ako 30 dana kasni s isplatom plaća.

Ako je prema zakonu nelikvidan ili insolventan, dužnik mora predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe između vjerovnika, a cilj je ubrzati proceduru i izbjeći stečaj. Plan financijskog restrukturiranja smatra se prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 svih prijavljenih tražbina. U slučaju da se ne uspiju dogovoriti, slijedi stečaj.

Ako se poduzetnik ne bude držao propisa, čeka ga kazna od 10.000 do milijun kuna.

3. Zakon o preuzimanju dioničkih društava

Linić nagovara banke da uđu u tvrtke s problemima

Vlada će na sutrašnjoj sjednici predložiti dopunu Zakona o preuzimanju dioničkih društava i uputiti ga Saboru na donošenje po hitnom postupku. Njome će se dopuniti dio koji se odnosi na iznimke od obveze objavljivanja ponude za preuzimanje dioničkih društava. Lista je dugačka, i broji 13 iznimki. Između ostalog, propisuje se da ako kreditna institucija u roku od šest mjeseci od dana kada je postala punopravni vlasnik dionica koje je stekla kao fiducijarni vjerovnik, iste otpusti. Obveze za preuzimanje također se oslobađaju i vjerovnici koji stječu dionice društava u sanaciji sukladno Zakonu o sanaciji određenih poduzeća. Dopuna Zakona obrazložena je potrebom da vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe namiri svoja potraživanja, a da istodobno ne bude primoran na objavljivanje ponude za preuzimanje dioničkog društva i operativno upravljanje društvom. Predložena dopuna potaknuta je donošenjem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Stoga iznimkama nije obuhvaćeno ciljno društvo koje je nagodbeni dužnik u postupku predstečajne nagodbe jer je ta materija propisana Zakonom o financijskom poslovanju. Intencija Vlade je očita, a to je postavljanje temelja ideji ministra financija Slavka Linića da uvjeri banke kao najveće vjerovnike da uđu u problematična poduzeća. Republika Hrvatska, Hrvatski fond za privatizaciju i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka nisu obvezni objaviti obvezu za preuzimanje ako u roku od 14 dana obavijeste Agenciju i ciljno društvo da namjeravaju otpustiti višak dionica iznad 25 posto, pod uvjetom da višak dionica otpuste u roku od šest mjeseci. ( A. P.)