Potencijalni koncesionari do sutra u podne moraju predati neobvezujuće ponude za monetizaciju autocesta. Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, očekuju se tri ponude. Prema tim informacijama, ponude bi trebao predati konzorcij kojem je na čelu jedan od najvećih investicijskih fondova Goldman Sach. U tom konzorciju su domaći mirovinski fondovi AZ, Erste Plavi i PBZ/CO te Allianz Capital Partners i francuski Vinci. Ponuda se očekuje i od svjetski poznate investicijske kompanije Macquarie s kojom je u konzorciju i RBA mirovinski fond.
Jaki konzorciji
Treći konzorcij koji bi trebao predati ponudu je austrijska građevinska kompanija Strabag, koja se udružila s nekim financijskim institucijama. Ranije se najavljivalo kako su za monetizaciju zainteresirani talijanska kompanija Atlantia i španjolska Cintra. No, prema našim informacijama, ove su tvrtke odustale od ovog projekta.
Očekivana cijena
Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić jučer je, pak, članovima saborskog Odbora za promet kazao kako će glavni uvjet za izbor koncesionara biti ponuđena cijena. “Očekujem da će se za monetizaciju HAC-a i ARZ-a dobiti oko 23 milijarde kuna”, najavio je ministar prometa. Prema njegovim riječima, najniža cijena na koju bi Vlada pristala za monetizaciju nešto više od 1000 kilometara autocesta je 2,5 milijarde eura. “Bilo što ispod toga nije prihvatljivo”, poručio je jučer ministar. On je ponovio kako bi se tim novcem pokrila većina duga autocesti, smanjio bi se neto inozemni dug, ali i javni dug, koji bi se prvi put u povijesti smanjio sedam posto. On je poručio kako HAC-u i ARZ-u nedostaje 25,5 milijardi kuna godišnje za servisiranje njihovih obveza, i zato je monetizacija nužna. No, još je dug put do konačnog izbora koncesionara. Hajdaš Dončić je jučer kazao kako će se neobvezujuće ponude pregledati do 10. siječnja, nakon čega počinje četveromjesečni pregovarački postupak s ponuditeljima, a tijekom svibnja ili lipnja iduće godine, nakon predaje obvezujućih ponuda, izabrat će se najbolji ponuđač. Dakle, cjelokupni postupak bi se odužio pola godine duže nego što se to očekivalo.
Ministar je na saborskom Odboru otkrio i kakva je alternativa ukoliko građani referendumom zaustave proces monetizacije.” Imamo alternativu. Ona košta 40 milijardi kuna više, pod pretpostavkom dobivanja pozitivnog mišljenja Europske komisije. Ako su građani spremni da skrešemo još neke investicije u HŽ Infrastrukturi i Hrvatskim cestama te platimo 40 milijardi kuna više. Sve OK. To vam je alternativa. Nema čarobnog štapića više u Hrvatskoj. Bez nečega ćemo morati ostati. Ili bez razine standarda u školstvu ili zdravstvu. Ovo je isključivo ekonomska priča.
Neizvjestan ishod
Ne možemo imati sve, i ne možemo financirati sve. Što prije to shvatimo, to će biti bolje. Alternativa je daljnje refinanciranje, poručio je članovima Odbora i javnosti ministar prometa. Ponovio je kako će u slučaju odustajanje Vlada morati donijeti odluku o povećanju cijene benzina za 40 lipa.
Stručnjaci: ‘HAC i ARZ se više ne mogu financirati’
Podršku projektu monetizacije nedavno su dali stručnjaci Instituta za javne financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. “Gotovo je sigurno da Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb ne mogu vraćati kamate i glavnicu bez novog zaduživanja. Kako bi se smanjila mogućnost nastanka kreditnih rizika, Vlada mora nastaviti s restrukturiranjem cestovnih poduzeća. Model monetizacije autocesta u tom procesu može biti koristan. Ukoliko država odustane od monetizacije, morat će se u njihovom upravljanju ponašati i poslovati na isti način kako bi to radio privatni koncesionar”, stoji u zaključku analize “Državna jamstva i financijske obveze javnih trgovačkih društava iz cestovnog prometa”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....