Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je u petak kako je Hrvatska svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno, a u svom govoru usredotočio se na pitanje položaja Hrvata u BiH te na odlazak Srba 1995. godine, čemu je prethodila "pohlepa i glupost vlastodržaca u Beogradu".
"Hrvatska je svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno, nego skupo, uz visoku kamatu. Svjesni da je ova zemlja jedino bitna nama, da je jedino nama stvarno stalo do ove zemlje i da su svi drugi samo promatrači", rekao je Milanović na obilježavanju Dana pobjede.
Hrvati u BiH obespravljeni, a Hrvatsku se optužuje za zločinački pothvat
Govoreći o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, naveo je kako iza nas skoro 30 godina gledanja, rada, pokušaja pregovora, ratovanja, uzaludnih vjerovanja, razočaranja, ljutnje i u nekim trenucima očaja.
"Reći da je Hrvatska jamac i potpisnik Daytona je potrebno u svakom trenutku, međutim to nije dovoljno. Ljudi koji su dali svoje živote i zdravlje za Hrvatsku očekivali su više - da naša država bude i instrument ostvarenja naših ciljeva i pravednih težnji i da se time služimo kada je potreba", kazao je.
Hrvatski narod u BiH ne samo da je obespravljen, nego ga se i vrijeđa, a vrijeđa se i ljude koji su vodili ovu zemlju, a Hrvatsku prokazuje kao kolijevku zajedničkog zločinačkog pothvata. To rade isti oni ljudi koji su od Hrvatske i od njezinih predsjednika dobivali najviša odlikovanja za suradnju u ratu, naveo je Milanović.
Koristi se prigoda da se nagazi slabijeg od sebe, da mu se uzme i da ga se obespravi. Gledali smo to u svojoj novijoj i dužoj povijesti više puta pa se Hrvatska tome mora suprotstaviti, poručio je.
"Naša država nije puki, pasivni promatrač, nego je aktivni pripadnik međunarodne zajednice. Nismo ušli u EU i NATO da bi bili sretni korisnici europskih fondova, nego da bismo našu državu i instrumente koji nam stoje na raspolaganju koristili u svom interesu, pa i u prkos onima koji nas žele obezvrijediti", kaže Milanović.
Za odlazak Srba krivi kratkovidnost i oholost onih koji nisu htjeli pristati na plan Z4
Govoreći o VRO "Oluja" i odlasku velikog broja građana srpske nacionalnosti iz ovih krajeva, rekao je kako to jest ljudska tragedija, ali je toj tragediji prethodila "ljudska pohlepa i glupost vlastodržaca u Beogradu, kratkovidnost i oholost onih koji u dane prije Oluje nisu htjeli pristati na plan Z4".
Podsjetio je da taj plan međunarodne zajednice nije bio povoljan za Hrvatsku, no hrvatsko vodstvo ga je krajem srpnja 1995. bilo spremno prihvatiti iako bi za taj potez bilo kritizirano.
VRO "Oluja" bila je veliki rizik i neizvjesnost, koja danas izgleda jednostavno i rutinski, ali treba se znati da Hrvatska vojska tada nije imala streljiva za više od dva tjedna borbe i moralo se djelovati brzo i sačuvati ljude u uvjetima međunarodnog embarga i stalnom strahu od sankcija.
"Zato kada danas slušam laži i bezobrazluke da Hrvatska ima nekakve planove i projekte u BiH, idemo biti malo jasniji. Nije Hrvatska vojska omogućila Dayton, nego ga bez Hrvatske vojske nikada ne bi bilo", poručio je Milanović.
Podsjetio je da se vojska bosanskih Srba nije predala, nego ju je slomila Hrvatska vojska. "Ne samo da nam nije rečeno ni hvala, nego nas se dan-danas sumnjiči kao okupatore i tipove loših namjera", rekao je.
Daytonski sporazum je sporazum o podjeli vlasti i moći u kojem je ljekarničkom točnošću, kao zalog mira i prestanak rata, precizno pravnički i politički definirano koga što ide i tko na što ima pravo.
Hrvatska više nije talac ničega, na pravoj je strani povijesti
"To se danas bezobrazno obezvređuje i tome se moramo suprotstaviti, a to radimo mirnim sredstvima, civilizirano, ali glasno", rekao je dodavši kako su argumenti i instrumenti na našoj strani, a hrvatska prava se moraju poštivati.
Milanović je istaknuo da Hrvatska ima svoje obaveze i mora ravnomjerno ulagati u vojsku, kojoj je zadatak obrana domovine. "Taj zadatak, što sam stariji, iskusniji, oprezniji, sve više sam sklon tumačiti što je moguće konzervativnije - što bliže domu, to bolje", dodao je.
Podsjetio je kako je Hrvatska "utihnula prvih pet godina nakon Oluje" jer je bila ucjenjivana, pritiskana i morala svoje ponajbolje ljude slati u Haag, no danas više nije talac ničega, svjesna da su na njenoj strani prave vrijednosti i da je na pravoj strani povijesti.
"Naše zasluge i postignuća su velike, naše krivnje kao u svakom ljudskom djelovanju neizbježne, međutim, nemamo se čega stidjeti. Ljudi koji su dali život za Hrvatsku, vjerujem da danas ne bi bili nesretni", rekao je Milanović.
Plenković: Branitelji su kamen temeljac, nećemo dopustiti optužbe
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak na Dan pobjede da su hrvatski branitelji kamen temeljac naše slobode i demokracije, a Vlada neće dopustiti da se dovodi u pitanje pravedan i legitiman karakter Domovinskog rata, niti da se optužuju naši ratni heroji.
“Gotovo 900 godina Hrvati nisu slobodno upravljani vlastitom sudbinom, već su na svojoj zemlji bili podčinjeni raznim stranim vladarima i tuđinskim režimima, sve dok, u vremenu tektonskih promjena na europskom kontinentu, uz viziju predsjednika Tuđmana i hrabrost hrvatskih branitelja te jedinstvo cijelog hrvatskog naroda nismo ostvarili pravo na slobodu i pravo na hrvatsku državu”, istaknuo je Plenković u govoru na svečanom obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.
Oluja omogućila pobjedu u Domovinskom ratu i mir u BiH
Rekao je da su hrvatski branitelji, od kojih su mnogi žrtvovali svoju budućnost za budućnost domovine, dali najveći doprinos u ostvarenju prava na slobodu i hrvatsku državu.
Istaknuo je kako je veličanstvena pobjeda u „Oluji“ bila je odlučujuća, te je omogućila da iz nametnutog rata izađemo kao pobjednici, sa svakim milimetrom hrvatskog teritorija pod ustavno-pravnom vlašću Republike Hrvatske.
Oluja je omogućila mir i u Bosni i Hercegovini, njome je spriječeno da se u Bihaću dogodi genocid kao u Srebrenici, a omogućen je Daytonsko-pariški mirovni sporazum.
Poručio je kako će Vlada ustrajati u zaštiti ustavnih prava Hrvata u BiH kao ravnopravnog konstitutivnog naroda, napomenuvši da nema europske BiH “sve dok svi njeni građani, a osobito Hrvati koji su često preglasani i obespravljeni, ne budu legitimno i demokratski zastupljeni u izvršnim i predstavničkim tijelima zemlje”.
Preduvjet za to je pravedan izborni zakon, kao i bolje funkcioniranje Federacije BiH, istaknuo je.
Iz Srbije stižu lažne i jalove optužbe o protjerivanju srpskog stanovništva
Plenković je poslao poruku Srbiji, istaknuvši da će Hrvatska nastaviti raditi na miru, dobrosusjedstvu, stabilnosti i dijalogu, ali to očekuje i od svih svojih susjeda.
Poručio je da neće dopustiti da se dovodi u pitanje pravedan i legitiman karakter Domovinskog rata, niti će prihvatiti da se optužuju naši ratni heroji.
“U posljednje vrijeme ponovno se pokušava Hrvatsku prokazivati lažnim, ali jalovim optužbama o protjerivanju srpskog stanovništva iz Hrvatske 1995., iako je poznato da ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji s Beogradom prisililo na evakuaciju iz Hrvatske, što su i sami srpski pokajnici potvrdili u svojim iskazima u Haagu i potkrijepili dokumentima”, kaže Plenković.
Neprihvatljive su najavljene optužnice iz Beograda protiv hrvatskih pilota i širenje jurisdikcije na teritorij drugih država. “Tim više što dolaze iz države iz koje je pokrenuta velikosrpska agresija na Hrvatsku i koja još uvijek ne pokazuje istinsku spremnost da prizna svoju odgovornost u tom zločinačkom pothvatu Miloševićevog režima”, poručio je.
Vlada vodi politiku poštovanja digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, to nije samo retorika i topla riječ, već konkretna politika koju vodi potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Sada je više nego ikada nužno ulagati u sigurnost
U trenutnim geopolitički nesigurnim okolnostima, više nego ikada nužno je ulagati u sigurnost jer je rat na europskom kontinentu narušio sigurnosnu ravnotežu i njegove se posljedice u ekonomskom, financijskom, energetskom i prehrambenom pogledu jasne i Europi i cijelom svijetu.
“To dovodi do slabljenja i destabilizacije krhkih ranjivih država, do siromaštva i gladi, do novih valova migracija. Premda je 27 godina proteklo od kraja Domovinskog rata, to nas upozorava da moramo i dalje jačati naše obrambene sposobnosti”, rekao je premijer istaknuvši da Hrvatska za obranu izdvaja 7,6 milijardi kuna godišnje.
Poručio je da Vlada Hrvatsku vodi u kriznim vremenima - gdje se isprepleću pandemije, potresi i financijske, energetske i ekonomske krize, ali iz svih tih kriza izlazimo uz političku stabilnost, uvijek snažniji i uvijek spremni da interveniramo za hrvatske građane i za hrvatsko gospodarstvo.
“To ćemo činiti i dalje, kroz načelo modernog suverenizma, i upravo tako, vodeći računa o tome koliko su hrvatski branitelji dali za slobodu Hrvatske, koliko su dali za našu demokraciju, mi ćemo u ovom vremenu kada imamo odgovornost, činiti sve da jačamo naše gospodarstvo, da spriječimo socijalnu frakturu i da uz misli na hrvatske branitelje, vojnike i policajce koji su domovini vjerni, damo naš mali doprinos boljem životu svih naših sugrađana”, kazao je Plenković.
Jandroković: Za slobodu, vrijednosti i način života bile su velike žrtve i odricanja
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je iz Knina kako je Hrvatska za današnju slobodu, vrijednosti i način života podnijela velike žrtve i odricanja te da se obilježavanjem Oluje prisjećamo i učimo mlađe naraštaje o važnosti stečenog mira, demokracije i zaštite ljudskih prava.
Na proslavi 27. obljetnice Oluje, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja rekao je kako je dovoljno samo prisjetiti se okolnosti rata, herojstva naših ljudi protiv većeg i nadmoćnijeg neprijatelja, žrtve koju je podnio cjelokupni hrvatski narod, ali i izostanka veće pomoći međunarodne zajednice.
Stoga su, dometnuo je, patnje ukrajinskog naroda posebno senzibilizirale naše ljude, ali i osvijestile važnost stečenog mira, demokracije te zaštite ljudskih prava. Našu slobodu, naše vrijednosti i način života ponekad uzimamo zdravo za gotovo, kao da su dani sami po sebi. Obilježavanjem Oluje prisjećamo se i učimo mlađe naraštaje kako smo za to podnijeli veliku žrtvu i odricanje, poručio je Jandroković.
Hrvatska svoje sposobnosti dokazala i 1991. i 1995., a dokazuje i sada
Istaknuo je da je Hrvatska vjeru u sebe i svoje sposobnosti dokazala i 1991. i 1995., a dokazuje i sada te je pozvao da u borbi za stvaranje boljeg standarda građana budimo beskompromisni kao što su onda bili branitelji.
Jandroković je podsjetio da Oluja simbol pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu te da je oslobađanjem Knina ostvaren najvažniji vojno-strateški i politički cilj, omogućeno je ne samo vraćanje hrvatskih teritorija, već razbijanje takozvane srpske krajine i kasniju mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
Nažalost, na tom putu izgubljeni su mnogi životi hrvatskih vojnika i policajaca, ali i civila. Njih se, poručio je, i danas prisjećamo s posebnom pijetetom i odajemo poštovanje i zahvalnost njima, braniteljima, obiteljima poginulih i nestalih branitelja te dr. Franji Tuđmanu na pobjedi i ostvarenoj slobodi.
Ponosni na brojna postignuća i ostvarene strateške ciljeve
Jandroković je rekao da je 27 godina kasnije moguće objektivno, ali i kritički osvrnuti se na razdoblje iza nas.
Ne treba idealizirati, ali možemo biti ponosni na brojna postignuća i ostvarene strateške ciljeve. Hrvatska je danas neusporedivo bolja, razvijenija i uređenija zemlja. Na temeljima pobjede u Domovinskom ratu i međunarodnog priznanja Hrvatske, ušli smo u NATO i EU. Potpunu eurointegraciju zaokružujemo ulaskom u eurozonu i Schengen čime jačamo otpornost Hrvatske na krize i vanjske ugroze, istaknuo je.
Upozorio je da smo svjedoci različitih međunarodnih previranja i promjena na geopolitičkoj karti svijeta, a da su pandemija i rat uvelike utjecali i na svjetsko gospodarstvo, na rast cijene energenata i hrane zbog problema u opskrbi, Tome nije imuna ni Hrvatska, iako u odnosu na brojne europske zemlje zbog vlastitih resursa stojimo bolje, istaknuo je.
Jandroković ističe da će razvoju gospodarstva doprinijeti i Pelješki most koji nije samo infrastrukturni projekt generacije već još jedan od simbola hrvatske snage, ponosa i jedinstva. naglasio je poveznicu između Oluje i Pelješkog mosta jer je spajanjem sjevera i juga, odnosno vraćanje okupiranih područja u ustavno-pravni poredak Hrvatske bio preduvjet današnjoj teritorijalnoj integraciji juga Hrvatske s ostatkom države.
S osobitom pozornošću prati se razvoj situacije u susjedstvu
Hrvatska, rekao je predsjednik Sabora, s osobitom pozornošću prati razvoj situacije u susjedstvu i mogućnost prelijevanja krize na područje jugoistočne Europe, a za hrvatsku državu najvažnije je pitanje položaja Hrvata u BiH, kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Njegova ravnopravnost ugrožena je postojećim izbornim zakonom koji dovodi do problema legitimnog predstavljanja Hrvata u tijelima vlasti. Nedavni prosvjedi u Sarajevu upozoravaju da u BiH itekako postoje tendencije daljnje majorizacije hrvatskoga naroda protiv čega ćemo se, poručio je, boriti svim legalnim, političkim i diplomatskim sredstvima.
Vodimo računa i o hrvatskoj nacionalnoj manjini u drugim zemljama, rekao je Jandroković te, uz ostalo, istaknuo da česte provokacije iz Beograda bacaju sumnju na iskrenu želju za poboljšanjem bilateralnih odnosa, a uz političku nestabilnost u Crnoj Gori, dodatno zabrinjavaju i napetosti na sjeveru Kosova između Srba i Albanaca.
Povijest nas je naučila kako na tom prostoru postoji ozbiljan potencijal političke nestabilnosti i ugroze sigurnosti. Zato je, rekao je Jandroković, važno nastaviti ulagati u sustav domovinske sigurnosti i obrambene sposobnosti Hrvatske.
Ističe da je obveza svih koji obnašaju najviše dužnosti u državi da na prvo mjesto stavljaju boljitak građana i brigu o hrvatskim nacionalnim interesima.