TRGOVAČKI LANAC ODGOVARA NA OPTUŽBE 'Što bi bilo da svaki radnikuzme po dvije šnite pršuta? Kolikopršuta mora uzeti da bi to bila krađa?'

Nakon što je Jutarnji list 30.12. objavio tekst o nepravomoćnoj presudi protiv trgovačkog lanca Interspara, iz kojeg su prije nekoliko mjeseci zbog dvije pojedene šnite pršuta dali otkaz svojoj dugogodišnjoj radnici u zadarskoj trgovini Suzani Š., stigao je i odgovor Uprave Spara.

U ovom odgovoru zamjera se novinaru Jutarnjeg da nije istaknuo da se radi o nepravomoćnoj presudi. Novinar Tomislav Kukec tu je važnu činjenicu naglasio u četvrtoj rečenici što možete provjeriti u linku na tekst.

RADNICA INTERSPARA ZA VRIJEME RADNOG VREMENA POJELA DVIJE ŠNITE PRŠUTA I DOBILA OTKAZ! Sud ispravio nepravdu: 'Hitno je vratite na posao!'

Osim toga iz uprave Spara u svojem su dugačkom odgovoru naglasili svoju socijalnu osjetljivost i dobar odnos prema radnicima te citirali sudsku praksu Županijskog suda u Zagrebu koja tvrdi da vrijednost ukradene robe nije od utjecaja na prosudbu da li takvo ponašanje predstavlja razlog za donošenje odluke o otkazu odgovora o radu. Propustili su navesti o kojem je točno predmetu riječ.

Za kraj su našem novinaru postavili niz pitanja koja možete vidjeti na kraju teksta, a koja odražavaju stav tvrtke o ovom slučaju.

Priopćenje Uprave Spara prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

Vezano uz sadržaj članka "Sudac je vratio na posao radnicu koja je pojela u Intersparu 2 šnite pršuta», objavljenog u Jutarnjem listu od 30.12.2015, kojeg potpisuje novinar Tomislav Kukec, želimo dati dodatno pojašnjenje oko navedenog slučaja u cilju informiranosti, kao i objektivnog i cjelovitog izvještavanja hrvatske javnosti.

Iskreno nam je žao što novinar nikoga iz SPAR-a nije kontaktirao kako bi javnost mogao izvijestiti i o stavu druge strane. Presuda koju je u ovom sporu donio sudac Tomislav Šimić nije pravomoćna, tako da ne smijemo komentirati sam slučaj, jer je postupak još u tijeku. Međutim, nigdje u članku ova činjenica se ne spominje a time čitatelji vašeg dnevnika ne dobivaju točnu informaciju o stanju ovog predmeta .

Spar se uvijek isticao kao odgovoran poslodavac koji brine o svojim zaposlenicima, a isti su to znali prepoznati. SPAR posluje u Hrvatskoj 10 godina i do sada su plaće uvijek bile isplaćivane na vrijeme, uplaćivani su uredno svi doprinosi. Osim toga, mogućnostima dodatnog školovanja omogućavamo napredovanje unutar tvrtke. Na kraju, to je sve potvrdila i sama tužiteljica u izjavi koju je dala za portal Zadarski.hr. gdje je rekla da „priželjkuje povratak na staro radno mjesto u Intersparu, na odjelu salama, gdje je provela punih deset radnih godina i gdje je bila jako zadovoljna radnim uvjetima“.

Želimo napomenuti da SPAR Hrvatska sankcionira svaku krađu jer se prvenstveno radi o gubitku povjerenja prema djelatniku bez obzira na vrijednost ukradene robe. Da je takvo viđenje u skladu sa sudskom praksom potvrđuje pravomoćna presuda Županijskog suda u Zagrebu::

„Okolnost da se radilo o otuđenju robe male vrijednosti nije od utjecaja na prosudbu da li takvo ponašanje predstavlja razlog za donošenje odluke o otkazu odgovora o radu. Naime, poslodavac očekuje od radnika ne samo ispunjenje ugovorne obveze za obavljanje poslova iz djelokruga poslova određenog radnog mjesta već i čuvanje imovine poslodavca. Pokušaj otuđenja imovine poslodavca, čak i kada se radi o maloj vrijednosti, ima za posljedicu gubitak povjerenja druge ugovorne strane i i predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. Tako niti jedan poslodavac nije dužan trpjeti u radnom procesu radnika u kojega opravdano nema povjerenja i koji mu svojim postupcima nanosi štetu, te koji bi i u buduće mogao jednako tako postupati i kršiti svoje obveze iz ugovora o radu.“

SPAR Hrvatska je tijekom svoje 10-godišnje prakse pokazao izuzetnu socijalnu osjetljivost te je svojim djelima pokazao da vodi brigu o lokalnoj zajednici, pogotovo o nemoćnima i ugroženima. Posljednjih nekoliko godina surađujemo s Caritasom u njihovom projektu pučkih kuhinja a vrijednost donacije samo u kruhu u prošloj godini premašile 6 mil.kn.

Za kraj bismo željeli postaviti nekoliko retoričkih pitanja novinaru članka:

1. Koliko pršuta djelatnik mora uzeti da bi to bilo opravdano okarakterizirano kao krađa?

2. Ima li svaki zaposlenik Interspara isto tako pravo da si uzme dvije šnite pršuta kada je gladan?

3. Koliko puta si djelatnik može uzeti dvije šnite pršuta, jednom ili svaki dan?

4. Ako se radi o djelatniku trgovine tekstila kojemu je u jednom trenutku hladno, da bi li tada bilo prihvatljivo da si uzme vestu?

Pozivajući se na članak 40. Zakona o medijima, radi točnog informiranja javnosti, molim vas da u sutrašnjem izdanju objavite članak koji prenosi stajališta Spar Hrvatske.te dodatne informacije za ovaj slučaj..

Srdačan pozdrav,

Uprava Spar Hrvatska