Krajem travnja Hrvatska je Europskoj komisiji dostavila “paket reformi”, a među njima i one Ministarstva zdravstva za “smanjenje dugova u zdravstvu i održivosti zdravstvenog sustava”.
Sad se očekuju posljedice s obzirom na to da od 2014. godine u EK iz hrvatskog zdravstva stižu gotovo identični planovi za boljitak sustava, a mijenjaju se samo godine izvršenja!
Master plan
Tako se najavljuje čak treće prihvaćanje nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica za razdoblje 2017. do 2020. godine. Riječju, četiri ministra, tri nacionalna plana. Svi govore kako se rad bolnica treba mijenjati, a poanta je da sve bolnice ne trebaju raditi sve jer za tako široki obim rada nema ni pacijenata niti liječnika, što je istina, ali izvedbeni plan zasad nije ponuđen.
Prvi je s tzv. master planom bolnica krenuo Rajko Ostojić, no njegov nasljednik Siniša Varga ponovio je gradivo i poslao novi dokument u Sabor. Na opće čuđenje javnosti plan je tada dobio jednoglasnu podršku i tadašnje vlasti i oporbe, a u dvije godine odnosno do kraja prošle trebalo je smanjiti akutne krevete za 10 posto, popunjenost bolničkih ležajeva trebala se prosječno popeti na 85 posto, dužina liječenja morala se skratiti za najmanje od 10 do 40 posto, a također je trebalo biti završeno funkcionalno spajanje bolnica u četiri predviđene regije. Umjesto da EK ove godine dobije izvješće o završenom poslu master plana i dobije nove ideje novog ministra, stigla je reciklaža koja bi se objektivno mogla vratiti na “popravni”, kažu bolji poznavatelji funkcioniranja EK.
Istina, ministar Milan Kujundžić mora poslati master plan na ponovno odlučivanje jer je “rok trajanja” istekao krajem prošle godine, što je i očekivani rok za njegovu implementaciju jer njegov prethodnik nije “prstom mrdnuo” po tom pitanju.
Izgubljena godina
No, upitno je treba li raditi novi plan za što će se tek do polovice godine formirati novo povjerenstvo, a u trećem kvartalu očekuje se saborsko izglasavanje, barem po rokovniku poslanom u EK. Tek nakon toga trebao bi krenuti posao funkcionalnog spajanja bolnica, o čemu se dugo priča, a malo radi. Primjerice, cijela prošla godina tijekom mandata ministra Darija Nakića potpuno je izgubljena jer se nije ništa pomaknulo, a što potvrđuje i nova izrada master plana bolnica koja se EK prodaje kao “plan novih reformi” sustava, premda su po godinama odavno trebale “prohodati”. U zamjenu za “stvarnost” EK se nudi pilot-projekt funkcionalnog spajanja bolnice u Šibeniku s onom u Kninu te karlovačke s ogulinskom.
Kasni se i s realizacijom povlačenja europskih sredstava za nove dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije jer je prošli ministar zdravstva “srušio” raniju podjelu novca pa je natječaj morao krenuti otpočetka. Sredstva su dodijeljena tek nedavno, a bez novih kapaciteta dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije nema niti smanjenja broja akutnih kreveta u bolnicama za 10 posto, kako to predviđa ministar zdravstva.
Ponovno se vraća objedinjena javna nabava iako je propala?!
U planu se govori i o SMS porukama koje naručenim pacijentima odnedavno šalju neke bolnice i podsjećaju na termin dijagnostičke pretrage, a sve kako bi se smanjile liste čekanja za oko 20 posto. Međutim, smanjenje lista čekanja, “čišćenjem” onih koji se prijavljuju u dvije i više bolnica za istu pretragu može se očekivati tek kad se bolnice odnosno cijeli zdravstveni sustav informatički poveže.U planu poslanome u EK aktualizirano je pitanje smanjenja troškova nezdravstvenih usluga u bolnicama, ali za to je potrebno donijeti, kažu, Hrvatski nacionalni standard za pranje i održavanje rublja u bolnicama, ma što to značilo. Po tko zna koji put spominje se i objedinjena javna nabava koja je također krenula prije tri godine i već u prvoj uštedjela više od 50 milijuna kuna, no onda je polako zamrla ta aktivnost i većina se stvari vratila na razinu pojedinih bolnica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....