DOPISI BEZ REZULTATA?

Treći pokušaj: Ministar Beroš ponovno traži kontrolu radnog vremena liječnika

Traži se strože vođenje evidencije o radnom vremenu, a trebala bi se provesti uz pomoć informatičke podrške

Piše:

Objavljeno: 13. studeni 2022. 08:23

Vili Beroš

Goran Mehkek/Cropix

Ovih je dana ravnateljima bolnica stigao dopis iz Ministarstva zdravstva u kojem se zahtijeva striktno provođenje Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javnog zdravstva.

Drugim riječima, traži se strože vođenje evidencije o radnom vremenu, a trebala bi se provesti uz pomoć informatičke podrške, odnosno bolničkog informacijskog sustava koji bi pratio ispunjavanje obveza iz radnog odnosa za svakog djelatnika. Navodi se to u dopisu MIZ-a uz upozorenje prema kojem bi poslodavac koji ne vodi evidenciju o radnom vremenu zaposlenika bio prekršajno odgovoran.

Digitalne prijave

Sve to, dakako, jer praksa govori da s rastom broja dodatno zaposlenih liječnika iz javnog zdravstva u privatnoj praksi trpi radno vrijeme u bolnicama. Istina, to nije prvi put da ministar traži kontrolu radnog vremena jer isto je pokušao u kolovozu 2020. pa u listopadu 2021. i konačno ovih dana treći put.

Primjerice, i lani su ravnatelji dobili dopis iz MIZ-a u kojem se "skreće pozornost da je u cilju osiguranja kontinuiranosti, učinkovitosti i dostupnosti zdravstvene zaštite potrebno primijeniti odredbe o evidenciji prisutnosti radnika na radnom mjestu". Koji će biti ishod ovog najnovijeg zahtjeva MIZ-a i kako će se provoditi, teško je predvidjeti jer ravnatelji se još konzultiraju s informatičkim službama o mogućnostima digitalne kontrole te s pravnicima o mogućim problemima s GDPR-om. Svi su zasad suglasni da "štancanje" kartica ne bi bilo učinkovito.

- Imali smo sastanak o novom načinu kontrole radnog vremena i krenuli s utvrđivanjem postojećeg stanja. U nemedicinskim službama već se radi evidencija prisutnosti na poslu potpisivanjem djelatnika na listu s upisom vremena dolaska i odlaska, i to ćemo nastaviti do pune implementacije novog sustava evidencije. Medicinske djelatnike kontroliraju šefovi klinika i u pravilu svaka klinika ima popodnevni sastanak na kojem je razvidno koga nema.

Potom se podaci upisuju u dva sustava, u COP i BIS. Što se tiče novog sustava kontrole, dobili smo upute od tvrtke koja nam održava bolnički sustav da će se implementirati novi modul koji će pratiti prisutnost na poslu kroz prijavu u bolnički informatički sustav. Dogovorili smo da ćemo s obzirom na brojnost prijava u isto vrijeme imati dva dana probnog rada, u ponedjeljak i utorak - objašnjava implementaciju kontrole radnog vremena u KBC-u Rijeka ravnatelj prof. dr. Alen Ružić.

Rupe u sustavu

- Mi smo prošlog proljeća krenuli u tom pravcu jer držimo da je svima u interesu da se znaju pravila. Šefovi imaju tzv. popisne tablice u koje se piše vrijeme dolaska i odlaska zaposlenika. Sad ćemo vidjeti je li moguća prijava preko bolničkog informatičkog sustava - objašnjava prof. dr. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.

- Mi već imamo određeni sistem kontrole radnog vremena koji se vodi u dva sustava. Na svakoj se klinici ispunjava evidencija koja onda ide u COP za obračun plaća te u naš bolnički sustav - objašnjava pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb dr. Milivoj Novak. Dodaje da je puno lakše mjeriti radno vrijeme nego učinak na poslu. Valja pričekati neko vrijeme da bi se vidjelo je li treći pokušaj kontrole radnog vremena dao očekivane rezultate ili će neki ipak uspjeti naći "rupu" koja će im omogućiti da "sve ostane po starom".

"Jedino je pozitivno to što će liječnici moći raditi do 68. godine"

Ministar zdravstva Vili Beroš nakon kritika odustao je od prijedloga da svi mladi liječnici nakon završetka fakulteta moraju godinu dana stažirati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

No, unatoč tome, kao okosnicu reforme vidi jačanje PZZ-a, a iz Ministarstva poručuju da je važna uloga lokalne zajednice za razvoj zdravstvenih usluga u skladu s potrebama stanovništva planiranje i zadržavanje zdravstvenih radnika poticajima.

Kako bi privukli mlade liječnike, planirano je i izjednačavanje bolničkih liječnika s onima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a liječnicima će se omogućiti rad do 68. godina života.

Također, kako bi netko dobio mogućnost otvaranja privatne prakse, morat će godinu dana raditi u domu zdravlja.

Obiteljska liječnica Vikica Krolo smatra kako će uslijediti daljnje urušavanje primarne zdravstvene zaštite.

- Jedino pozitivno je to što će se produljiti mogućnost rada liječnicima do 68. godine, pa će se na kratko vrijeme zadržati dio liječnika. Naime, tijekom pet godina u mirovinu je trebalo otići 700 liječnika obiteljske medicine.

Trenutačno nas nedostaje preko 200, stoga je jasno u kakvom ćemo biti problemu - kaže Krolo i dodaje: - Da se sada i raspišu specijalizacije, te liječnike treba čekati četiri godine.

Iz Ministarstva navode povećanje plaće, ali i motivaciju, što Krolo smatra nemogućim.

- Kada se i izjednači koeficijent, što pozdravljamo, plaće neće biti dovoljne da bi se nekoga motiviralo da dođe u neku ruralnu sredinu. Naime, mi nemamo dodatke na uvjete rada i dežurstva.

Mlade treba motivirati stambenim pitanjem, bonusima i opremljenim ordinacijama - kaže Krolo, i smatra da vraćanje u domove zdravlja, odnosno smanjivanje broja koncesionara, nikako nije dobro.

Naime, prema prijedlogu ukida se omjer 75 posto u korist koncesionara, spram 25 posto u korist domova zdravlja.

- Evidentno je da je cilj da sve prijeđe pod dom zdravlja. To nije motivirajuće. Naravno, trenutne koncesionare nitko neće dirati, ali svakim odlaskom ta ordinacija više neće biti privatna - kaže Krolo i kaže da ćemo na žalost, vjerojatno za pet godina biti na koljenima.

Vezane vijesti