TREBAJU LI NASTAVNICI IMATI FAKULTET Zašto ministar obrazovanja želi još manje obrazovanja?

Ne mogu shvatiti zašto bi nastavnik matematike u osnovnoj školi morao završiti diplomski studij matematike. To mi se čini previše za razinu matematike koja je potrebna za osnovnu školu. Ovdje je ključno kroz pedagoške kompetencije naučiti kako sve to predstaviti i na prihvatljiv i zabavan način objasniti djeci. Smatram da se to također može za tri godine studija - izjavio je ministar znanosti, obazovanja i sporta Vedran Mornar.

U prošlotjednom razgovoru za Jutarnji Mornar je dao do znanja kako je za dio predmeta u osnovnoj školi sklon izvedbu prepustiti kadru s preddiplomskim studijem.

Preporuka Vijeća

Dekani fakulteta ne slažu se s ministrovim stavom. Nismo, kažu, sada izašli iz Drugog svjetskog rata pa da nam tečajci budu učitelji i nastavnici.

- Možda je ministar imao dobru namjeru, no to nikako ne bi bilo dobro rješenje - tvrdi Ivan Prskalo, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, i podsjeća da je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, kojemu je svojedobno bio predsjednik sadašnji ministar, o ovoj temi zauzelo jasan stav: da bi netko ušao u školski sustav, mora imati petogodišnje visoko obrazovanje.

Visoka razina kadra

- I moj je stav da bez petogodišnjeg visokog obrazovanja nema razgovora. Imamo toliko visokoobrazovanog kadra da bi to uistinu bila velika šteta ne iskoristiti. Ako je sustav deficitaran kad je riječ o nastavnicim matematike, fizike i nekih drugih predmeta, nije rješenje da ga dodatno osiromašimo - smatra Prskalo po čijem mišljenju samo kvalitetan visokoobrazovani kadar, koji je kroz petogodišnje obrazovanje dobio pedagoško-psihološke, metodičke i stručne temelje, može biti kvalitetan za poučavanje djece.

- Zato nam djeca i ne vole matematiku jer se ovaj problem ne rješava, pa se škole popunjavaju nestručnim kadrom - kaže dekan, tvrdeći da je apsolutno otvoren za suradnju s nastavničkim fakultetima poput prirodoslovno-matematičkog. Sklon je čak vratiti se nekadašnjem modelu studija uz pojačane predmete kako bi se premostio problem deficitarnosti nastavnika matematike u školama.

Sve, kaže, samo da se zadrži visoka razina nastavnog kadra u školama.

S njim se slaže i prodekanica za nastavu PMF-a i metodičarka nastave matematike Aleksandra Čižmešija.

- Nastavnički posao u osnovnoj školi vrlo je zahtjevan posao koji ne obuhvaća samo matematička stručna znanja nego i metodička, uz sve ostale kompetencije kao što su psihologija, pedagogija, didaktika i još jako, jako puno toga. A za to tri godine naprosto nisu dovoljne - smatra prodekanica.

Pretpostavlja da je ministar referirao na matematičku stručnu komponentu nastavničkog studija. Tu, smatra A. Čižmešija, ima prostora za raspravu.

Moglo bi se, na primjer, vidjeti što je to od matematičkih stručnih sadržaja nužno dovoljno budućem nastavniku matematike u osnovnoj školi i treba li razdvojiti studije za poučavanje matematike u osnovnoj školi od studija za poučavanje matematika u gimnazijama, sugerira prodekanica i zaključuje da u Europi postoje razni modeli, no to je predmet stručne rasprave i obrazovne politike koju Hrvatska očito tek mora donijeti.

Potreba za stručnjakom

Podsjeća da u širinu znanja koju mora imati nastavnik matematike ulazi i ona kako raditi s djecom s posebnim potrebama. Za sve to, tvrdi, treba pet godina studija.

Sindikati godinama upozoravaju na problem: učitelji i nastavnici su među najobrazovanijim kadrom u javnome sektoru, a imaju najniže plaće. Zašto bi visokookvalificirani nastavnik matematike radio potplaćen u školi?

Da je sve veća potreba za nastavnicima “tvrdih” predmeta, potvrđuje niz natječaja koje osnovne škole ni nakon početka nove školske godine nisu uspjele zatvoriti.

Od siječnja ove godine osnovne škole po Hrvatskoj, posebice na otocima i u manjim, neprivlačnim sredinama, ali sve češće i u velikim gradovima redaju natječaj za natječajem u potrazi za nastavnicima matematike, fizike, informatike...

- Problem s učiteljem matematike nismo uspjeli riješiti pet godina. Sada se nadam da smo napokon pred rješenjem - kaže Željka Zubović, ravnateljica Osnovne škole Jurja Dalmatinca na Pagu.

U nedostatku predmetnog nastavnika uzimali su učitelje razredne nastave ili, na kraće vrijeme, inženjera elektrotehnike. Trenutačno imaju potrebu za dva nastavnika matematike, jednog na puno, drugog na nepuno radno vrijeme.

Što u školama kažu, kakav kadar ih zadovoljava kada je matematika u pitanju?

- Želimo stručnoga, jer struka je struka, spoj matematičkog i metodičkog znanja. Treba nam pravi nastavnik matematike - kaže ravnateljica Ž. Zubović.

Godišnja produkcija

S njom se slaže i Mladen Bolf, ravnatelj Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića u Delnicama, koji također ima problem s popunjavanjem radnog mjesta nastavnika matematike. Lani im je umrla profesorica matematike, naslijedila ju je nova profesorica koja je na porodiljnom i sada su jedva uspjeli naći zamjenu. I to u Istri.

- Cijelo vrijeme, unatoč ovome problemu, matematiku nam predaje stručno osoblje s diplomskim studijem matematike - kaže ravnatelj Bolf, čiji je dojam da je diplomski studij ipak najkvalitetnije rješenje.

Prema podacima sindikata, matematiku i fiziku u školama predaje oko 10 posto nestručnoga kadra.

PMF na godišnjoj razini producira pedesetak nastavnika matematike, dok, primjerice, Učiteljski fakultet u Zagrebu, Petrinji i Čakovcu zajedno s odgajateljima godišnje producira oko 400 nastavnika.

Na Sveučilištu apeliraju na jasan uvid u potrebe tržišta rada prema kojemu bi mogli kreirati upisnu politiku u nastavničke smjerove.

Problem je PMF-a, koji ove godine prima oko 800 brucoša na sve odsjeke (matematički, fizički, geološki, biološki i kemijski), da ne mogu primiti više studenata na nastavničke smjerove jer im za to treba još ljudi.