Treba se boriti za opstanak pčelarstva, a protiv uvoznih patvorina: ‘Ugledajte se na Slovence‘

Odbor za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je radionicu o pčelarstvu pod nazivom "Uloga pčela kao oprašivača u postizanju ciljeva održive biljne i stočarske proizvodnje u okviru novog ZPP-a". Cilj radionice je snažnije komunicirati moguća rješenja koja mogu pomoći u postizanju zelenih ciljeva u okviru Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. kroz sinergiju pčela oprašivača, biljnu i stočarsku proizvodnju.

Na radionici je zaključeno kako je potrebna snažnija komunikacija i suradnja na svim razinama kao i edukacija te snažnije kontrole na terenu. Isto tako potrebno je više financijskih sredstava kako bi se provela dodatna istraživanja, podloge i edukacija korisnika. Nadalje zaključeno je kako je potrebno osigurati 10 eura po košnici, sadnja medonosnog bilja tijekom cijele sezone, te pravovremena košnja kako se ne bi prekidao izvor hrane za pčele.

Sudionici skupa smatraju kako je u sektoru potrebno osigurati interdisciplinarnost, provjeriti metodu i model koji koriste kolege iz Slovenije, dok je važno imati i točnu bazu podataka poljoprivrednika kako bi se napravile što vjerodostojnije kalkulacije. Isto tako potrebno je osigurati sredstva kroz Fond za zaštitu okoliša u slučaju pomora pčela, ali i izmijeniti Pravilnik o suzbijanju bolesti iz 2004 godine. Na radionici su prezentirana i neka od rješenja koja nudi nova ZPP kada je riječ o potporama za pčelarstvo, kao i rješenja koja je ranije ponudilo EU krovna organizacija pčelara – BEELIFE, a govora je bilo i o novom Pravilniku o držanju pčela.

Upitno podrijetlo meda

U sklopu radionice održana je i panel rasprava na kojoj su sudjelovali predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, član saborskog Odbora za zaštitu okoliša, saborski zastupnik Marin Miletić, te načelnik Sektora Ministarstvo poljoprivrede Mato Čačić.

Na radionici su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija prof.dr.sc. Lidija Svečnjak, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagreb, prof. dr.sc. Ivana Tlak Gajger, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te predstavnici struke i poljoprivrednika - predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Centra za stočarstvo HAPIH dr.sc. Dragan Solić, voditelj Uzgojnog programa sive pčele, Udruga uzgajivača slekcioniranih matica pčela Hrvatske dr.sc. Marin Kovačić i dr.

"Pčelarstvo je bitno za proizvodnju hrane te se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača, kao i kreiranje potpora i metodologije potpora. Pritom je označavanje podrijetla meda velik problem ne samo u Hrvatskoj, a poznato je da neke zemlje na EU tržište stavljaju više meda nego što ga proizvedu. Posebno je važno naglasiti kako je važno boriti se za opstanak pčelarstva, a protiv uvoznih patvorina", priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Predsjednica saborskog Odbora za Odbora Marijana Petir ponovila je koliko je pčelarstvo bitno za proizvodnju hrane te kako se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača. Najveći naglasak Petir je stavila na zahtjev za povećanim financiranjem pčelarskog sektora (u Hrvatskoj i drugim zemljama EU koje imaju veliku proizvodnju meda), osiguranje kvalitetnog meda za potrošače te zaštitu pčelinjih zajednica.

"Uloga pčela i njihov doprinos očuvanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti je podcijenjena i potrebno je raditi na njenom osnaživanju. Opasnost od smanjenja broja pčela predstavlja opasnost za nastavak poljoprivredne proizvodnje koju poznajemo i održanja biljnih vrsta koje nas okružuju, a posredno i na dostupnost hrane. Zato je osobama koje su svoj život posvetile brizi o pčelama i proizvodnji meda potrebno olakšati poslovanje kako bi nastavili raditi odgovoran i koristan posao, ali i privukli nove pčelare", kazala je Petir.

Petir se kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu izborila za pčelarski sektor odnosno za potpore po pčelinjoj zajednici koje će se početi isplaćivati sa stupanjem novog ZPP-a na snagu, a cilj te potpore je podupiranje ekološke usluge pčela kao oprašivača. Ona je bila i jedna od organizatorica Europskog tjedna pčela i oprašivača u Europskom parlamentu na kojem je svake godine predstavljala hrvatske pčelare i njihove proizvode.

Slovenski model

Član saborskog Odbora za zaštitu okoliša, saborski zastupnik Marin Miletić kazao je kako je do sada obišao 50 pčelara uključujući slovenske, te organizirao dva okrugla stola u Saboru koji su okupili oko 80 pčelara svaki. Posebno je istaknuo slovenski model organizacije pčelarstva koji je sjajno uređen.

"U Sloveniji pčele ne smetaju nikome i nigdje, a djecu i mlade se od najranije dobi uči suživotu i važnosti samih pčela. Slovenci su nam tako blizu, mogli bismo od njih puno toga naučiti i usvojiti. Pčelara u Sloveniji ima 10.000, a imaju više od 200 košnica smještenih među ostalim tik uz škole. U školskom sustavu imaju organizirane aktivnosti, edukacije o pčelama, pčelarske klubove učenika. Stalno se radi na senzibiliziranju javnosti o važnosti pčela. Slovenski stručnjaci su izračunali da pčele za poljoprivredu kroz oprašivanje, bioraznolikost, smanjenje pesticida – državi godišnje doprinesu sa 110 milijuna eura. Pa su dogovorili da se 2 posto tog iznosa dodatno vrati pčelarima", istaknuo je Miletić.

Ravnatelj Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić kazao je da pčele nisu niti krave ni ovce da ih se može staviti samo tako pod kontrolu, ali i to područje se mora valjano urediti. Dodao je da je za premošćivanje problema u 2021. godini povećan iznos za pčelare na tri milijuna kuna s jednoga, a da je omotnica u narednih pet godina veća za gotovo 60 posto.

Predsjednik Odbora za pčelarstvo HPK Željko Vukić ponovio je stav HPK kako je potrebno osigurati financijska sredstva zbog vremenskih uvjeta za prihranu pčela, pri čemu je naglasio kako postoje problemi šteta od elementarnih nepogoda, međutim, ista nije mjerljiva te je potreban bolji pravni okvir o pomoći pčelama.

"Pčelarima je potrebno omogućiti dobivanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Isto tako potrebno je zalagati se za izjednačavanje statusa pčelara sa stočarima i uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade kako bi se osigurao veći broj livada za livadni med. U bespašno vrijeme potrebno je osigurati travnate površine za oprašivače odnosno pčele. Postoji mogućnost korištenja zajedničkih sredstava i suradnje sa ratarima i stočarima koristeći njihove livade za sijanje kvalitetnog medonosnog bilja za pašu pčela", kazao je Vukić. Dodao je kako bi rezultat pašarenja svakako bila kvalitetnija biljna masa za sijeno i stočnu hranu, a uz dogovor sa stočarima i ratarima može se ostvariti obostrana korist.

Pčelarski sektor sastavni je dio europske poljoprivrede koji uključuje više od 620 000 pčelara u EU-u, a od ključne je važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti jer 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Iz tog razloga potrebno je uvođenje mjere za oprašivanje. Osobito je potrebno omogućiti naknadu za održiv razvoj autohtone pasmine pčela naše "Sivke", objavljeno je iz HPK.

Na radionici je naglašeno kako su potrebne stroge kontrole u cilju suzbijanja prodaje patvorina na tržištu te je važno osigurati snažniju promociju domaćeg meda, ali i pčelarima osigurati veći broj savjetodavca na terenu. Posebno je istaknuta važnost te gospodarska i društvena ulogu pčelarskog sektora, te da kolika je negativna vanjsko-trgovinsku bilanca EU u prometu medom.

"S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji meda iznosi 60 posto. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto u Uniji, a po broju pčelara nalazimo se na tek na 19 mjestu. Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Priroda nam je dala mogućnost i priliku, na nama je da ju pametno iskoristimo planirajući istovremenu proizvodnju, zaštitu okoliša, socijalnu i društvenu dimenziju i brigu o pčelama", objavljeno je iz HPK.