ODBAČENA INICIJATIVA

Treba nam reforma Sabora, a opozicija nikad ne može ni predložiti rasprave o izmjeni Poslovnika

Marija Selak Raspudić iz Mosta predložila je izmjene Poslovnika, koje nisu ni uvrštene na dnevni red

Marija Selak Raspudić

 Goran Mehkek/Cropix

Premda vladajući u Saboru već tri godine zazivaju klubove da ponude svoje ideje o promjeni Poslovnika, sad kad ga je osmislila i pustila u proceduru Mostova Marija Selak Raspudić, predsjednik Sabora Gordan Jandroković na njega je spustio svoju većinsku šapu i odbio ga uvrstiti na dnevni red. Jandroković se poziva na postojeći Poslovnik i tvrdi da je njime izrijekom propisano kako je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav taj koji ima pravo predlagati promjene Poslovnika.

Prema Jandrokoviću, njezina je inicijativa promašena, zastupnici uopće nemaju tu vrst legitimiteta pa je stvar predao na razmatranje Odboru za Ustav i prilično je izvjesno da će slučaj završiti na Ustavnom sudu.

Iluzija demokracije

Novi Poslovnik - saborska biblija koja regulira rad zakonodavne vlasti, najvišeg predstavničkog tijela u zemlji o kojemu ovisi očuvanje demokratskih standarda - značio bi reformu rada Sabora. Nju deklarativno žele svi. Svi se slažu da je nužno vratiti dignitet Saboru koji od javnosti već godinama redovito dobiva loše ocjene, poput ponavljača koji jedva upisuje sljedeću školsku godinu. Sabor kotira gore i od premijera i od predsjednika države.

- Sveden je na polupraznu glasačku mašineriju HDZ-a, puki servis Vlade, Potemkinovo selo koje održava iluziju demokratske institucije - kaže Marija Selak Raspudić. Prvi korak da se to izmijeni, nastavlja, jasnije je uređenje odnosa Vlade prema Saboru, "da Vlada, u skladu sa zakonom i Ustavom, bude podvrgnuta Saboru, a ne obratno, ali i poboljšanje operativnosti Sabora u kojemu trenutačno jedan papir putuje danima između saborskih ureda".

Uz napomenu da uopće ne zna što je Marija Selak Raspudić predložila i da to nije ni presudno, profesor ustavnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđe Gardašević smatra da je potpuno neprihvatljivo tumačenje prema kojemu oporba nikad ne može ni predložiti - ni predložiti! - da se raspravlja o Poslovniku, nego to može učiniti samo vladajuća većina. Pogotovo s obzirom na to da u Odboru za Ustav HDZ s partnerima ima većinu i da prijedlog ne može proći ako oni to ne žele.

- Ne govorim uopće o tome da bi taj Prijedlog trebao biti usvojen, nego o tome da svaki zastupnik mora imati samostalno pravo predlagati izmjene Poslovnika. Takav prijedlog mora doći na dnevni red. I sam Ustav i praksa upućuju na to. Ustavni sud je davno rekao da Poslovnik ima snagu zakona pa je onda jedino smisleno tumačenje da svaki zastupnik mora moći predložiti promjenu - tumači Gardašević i objašnjava značaj tog prava:

"Poslovnik je jedan od temeljnih akata koji uređuje način rada Sabora, u kojem sjede svi zastupnici, ne samo oni iz vladajuće koalicije. Nije u skladu s načelom vladavine prava i demokratskog višestranačkog poretka da se zastupnicima oduzima pravo na inicijativu".

Unapređenje rada

Prijedlog Poslovnika nastao je kao rezultat frustracije, prepreka i saborskih anomalija s kojima se suočila otkad je osvojila mandat, reći će Mostova zastupnica navodeći za primjer kako još od siječnja 2022. godine čeka odgovor od premijera na pitanje je li ispunio obećanje i ukinuo 54 agencije i druga Vladina tijela. Prema postojećem Poslovniku, Vlada ima 30 dana za odgovor, ali uvriježilo se da neugodna pitanja ostaju bez odgovora, što je, konstatira, neprihvatljivo.

Zato je koncipirala Poslovnik, objašnjava, koji ide u pravcu unapređenja rada, ali i uklanjanju "nejasnoća oko uloge i prava zastupnika s kojima manipulira predsjednik Sabora". Podsjeća kako joj je Jandroković rekao da nitko nikad nije predložio izmjene Poslovnika, čime je otvorio tabu: jesu li zastupnici doista toliko inertni ili eutanazirani metodom vladanja HDZ-a.

Da stajalište vladajućih o redukciji prava zastupnika na duge pruge podriva ulogu Sabora u demokraciji, upozorava i Gardašević, koji smatra da to djeluje demotivirajuće na njihov rad jer je "logična posljedica toga da prestaju davati prijedloge ako to pravo pripada samo vladajućima, kao da su svi glasali za HDZ".

Manje odbora, kvorum od trećine zastupnika, veća odgovornost Vlade...

- prazna sabornica izbjegla bi se kvorumom od jedne trećine zastupnika koji bi bio uvjet za održavanje plenarnih sjednica

- smanjenje broja saborskih odbora s postojećih 28 na četiri fiksna, a ostali bi se prilagođavali ustroju Vlade

- saborski klubovi mogu se osnivati od minimalno pet umjesto sadašnja tri člana

- izvješća o radu državnih tijela moraju se provesti u kalendarskoj godini u kojoj su podnesena

- zakone u Saboru predstavljaju ministri, a ne državni tajnici

- propisuje se minimalni rok koji mora proteći od dostave prijedloga zakona ili drugog akta zastupnicima do početka rasprave, da se mogu pripremiti

- oni članovi Vlade koji zastupnicima ne odgovore na zastupničko pitanje u zakonski propisanom roku od 30 dana dužni su doći u Sabor dati usmeno objašnjenje

- rasprava o novim ministrima, kad se imenuju na dužnost, mora se sa saborskih odbora vratiti na plenarnu sjednicu

- plenarna sjednica ne može se održavati u isto vrijeme kad i sjednice saborskih odbora koje bi trebale biti ponedjeljkom i utorkom, a plenarna od srijede do petka

- jedan zastupnik ne može sjediti u više odbora

- ukinuti tzv. vjerodostojno tumačenje zakona jer taj pravni institut nema jasan ustavni temelj

- rad Sabora mora svjedočiti da je Vlada odgovorna Saboru, a ne obrnuto

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 09:07