NOVA-STARA INICIJATIVA

TREBA LI U HRVATSKOJ ZABRANITI RAD TRGOVINA NEDJELJOM Sindikati i Crkva kreću u novu bitku za propis koji je Ustavni sud već dvaput rušio

 
Ilustracija
 Profimedia, PixPO

Nezavisni sindikati Hrvatske započeli su jučer, na Međunarodni praznik rada, akciju protiv rada trgovina nedjeljom i blagdanima pod nazivom “Nedjelja je radi čovjeka, a ne čovjek radi nedjelje!”. Čelnik sindikata Krešimir Sever obratio se građanima ispred jednog zagrebačkog trgovačkog centra koji je jučer radio i pozvao ih da za kupnju izaberu neki drugi, radni dan i tako podrže trgovce koji pravo na izbor nemaju.

Ponovno službeno pokretanje inicijative za neradnu nedjelju očekivani je nastavak aktivnosti Crkve, sindikata i civilnih udruga, koje su se u proteklih godinu dana ozbiljno zahuktale po ovom pitanju. Počelo je krajem veljače prošle godine, kada je tadašnji državni tajnik za demografiju dr. Marin Strmota predstavio provedbeni plan demografske revitalizacije na konferenciji kojoj je prisustvovao i premijer Andrej Plenković s nekoliko ministara, a u kojem je kao jedna od ključnih mjera navedena i “nedjelja kao dan za obitelj”. Strmota je najavio kako će se već te, 2017. godine provesti široka javna rasprava te u proceduru uputiti zakonske izmjene kojima bi se postupno ograničavao rad trgovina nedjeljom. Predlagao je da se, primjerice, u prvoj godini dana primjene zabrani rad tijekom barem dvije nedjelje u godini, s tendencijom rasta broja takvih nedjelja.

Savez za nedjelju

To se nije dogodilo, a dr. Strmota je u međuvremenu dao ostavku. Prvi put nakon ostavke javno je nastupio sredinom travnja baš na skupu “Društveni i gospodarski aspekt slobodne nedjelje” na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, tijekom kojeg je 14 civilnih i vjerskih udruga, sindikata i institucija osnovalo Hrvatski savez za nedjelju.

Iako Strmota nije proveo najavljeno, već nekoliko dana nakon njegova istupa Hrvatska biskupska konferencija pozvala je hrvatske građane da “podrže i pridonesu očuvanju nedjelje u njezinu povijesnom značenju, kao neradnoga dana koji pruža prigodu za obiteljsko okupljanje”, a udruga U ime obitelji uputila je Saboru prijedlog Zakona o radu. Tim se prijedlogom ne bi zabranio rad nedjeljom, ali bi se zaposlenima u trgovini omogućilo da sami odlučuju žele li raditi nedjeljom ili ne, a svi koji bi nedjeljom radili morali bi biti plaćeni najmanje 50 posto više nego za rad tijekom radnog dana. Međutim, taj zakonski prijedlog nikad nije stigao ni do rasprave na nadležnom saborskom odboru.

Svoj službeni stav o radu trgovina nedjeljom HDZ posljednjih godinu dana nije iznosio, no u planu zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu nisu planirane izmjene ni Zakona o trgovini ni Zakona o radu, a time ni mijenjanje sadašnje regulative rada trgovina nedjeljom. Vlada je na sjednici 29. ožujka ove godine odbacila i prijedlog GLAS-a i HSU kojim se, među ostalim, predložilo povećanje plaće za nedjeljni rad od 30 posto te novčana kazna za poslodavce koji se toga ne pridržavaju.

Ozakonjenje neradne nedjelje zasad ne treba očekivati ni od najveće oporbene stranke, s obzirom na to da je šef SDP-a Davor Bernardić jučer istaknuo kako se on osobno zalaže za to da nedjelja bude neradna, no kako “moramo biti svjesni da je Hrvatska turistička zemlja pa je takva ideja u praksi teško ostvariva”.

- SDP-ov prijedlog je da rad nedjeljom bude plaćen 50 posto više - rekao je Bernardić.

Političari su oprezni i ostavljaju otvorene sve opcije - poslodavci nisu skloni jednostavnim rješenjima, a građani, pak, prema istraživanjima, u velikoj većini podržavaju Crkvu i sindikate te zatvorene trgovine nedjeljom, s iznimkom onih u turističkim mjestima tijekom sezone te trgovina u sklopu kolodvora i na benzinskim crpkama.

Stvar dogovora

- Stav Hrvatske udruge poslodavaca je da se svaki rad nedjeljom treba dodatno platiti te da treba voditi računa da radnici koji rade nedjeljom ne rade svaku nedjelju, jer je obitelj najvažnija. Podaci, pak, pokazuju da 30 do 40 posto maloprodaje u trgovačkim lancima odlazi na prodaju nedjeljom. Smatramo da svi zajedno - poslodavci, sindikati i Vlada - trebamo sjesti za stol, razmotriti sva rješenja, donijeti odluku i nositi se s posljedicama - kaže Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

Rad trgovina nedjeljom je, podsjetimo, dosad u Hrvatskoj bio zabranjen u dva navrata: prvi put za vrijeme Vlade Ivice Račana 2003. (s primjenom od početka 2004.), a drugi put u mandatu Ive Sanadera početkom 2009. godine. U oba navrata zabrana rada nedjeljom trajala je samo nekoliko mjeseci - oba puta u tom ju je razdoblju ukinuo Ustavni sud, postupajući po tužbama velikih trgovačkih centara. Svoju odluku obrazložio je zadiranjem u zajamčeni jednaki položaj poduzetnika na tržištu, do kojeg je došlo zbog brojnih izuzetaka s obzirom na smještaj trgovina, veličinu prostora, broj stanovnika, doba godine i drugo. Prema podacima Eurostata za 2015., u Hrvatskoj više od 36 posto radnika ponekad radi nedjeljom, što je najviši postotak u EU.

Praksa u Europi: Ograničen broj radnih nedjelja

U dobrom dijelu zemalja Europske unije nadležno zakonodavstvo zabranjuje rad trgovina nedjeljom, no dozvoljava određeni broj nedjelja tijekom kojih trgovine mogu raditi. U Njemačkoj je, primjerice, temeljnim zakonom zabranjen rad nedjeljom osim u profesijama čiji je rad nužan (policija, zdravstvo...), među kojima nisu i trgovci. Pokrajine mogu odobriti rad kioska i trgovina u sklopu kolodvora ili benzinskih crpki te do 10 nedjelja ili praznika godišnje tijekom kojih mogu raditi i klasične trgovine. U Francuskoj se može odobriti do 12 radnih nedjelja ili praznika, a poslodavci moraju imati pristanak radnika da rade na te dane. U turističkoj Španjolskoj, ovisno o regiji, trgovine mogu biti otvorene između 8 i 15 nedjelja u godini, što je mnogima dovoljno da pokriju cijelu sezonu. U Sloveniji trgovine također mogu raditi samo do 10 nedjelja u godini, u Belgiji do devet nedjelja, u Poljskoj svaku prvu i zadnju nedjelju u mjesecu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 14:41