Treba li srednja Dalmacija strahovati od redukcija vode? Sve ovisi o Cetini, a evo kakvo je stanje na izvorištu

Iako u njezinoj neposrednoj blizini ima ljudi željnih vode u obilnim količinama jer u svojim domovima ili na gospodarstvima nemaju vodoopskrbu iz slavina, rijeka Cetina ima nemjerljivo značenje za cijelu aglomeraciju srednje Dalmacije, piše Slobodna Dalmacija.

Ovom 101 kilometar dugom rijekom, koja izvire na 385 metara nad morem nedaleko od Vrlike, a ulijeva se u Jadransko more kod Omiša, godišnje proteče sedam milijardi kubika vode, koja je pitka od izvora do ušća. Upravo voda rijeke Cetine osigurava život ljudi na cijelom srednjodalmatinskom prostoru. Voda Cetine, izravno ili posredno, teče iz svih slavina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zato se s pravom može reći kako za ljude na ovim prostorima Cetina ima značenje svete rijeke. Posebno ako je se gleda u kontekstu klimatskih promjena koje se sve snažnije osjećaju na cijeloj zemaljskoj kugli, a koje ne zaobilaze ni naš mikrolokalitet.

Po postao potok

U dijelu Istre ovih dana apeliraju na što racionalniju potrošnju vode. U nedalekoj sjevernoj Italiji rijeka Pad ili Po, koja izvire u Kotijskim Alpama, s prosječnom godišnjom izdašnošću izvora od 1540 kubičnih metara u sekundi, u posljednjih se nekoliko tjedana pretvorila doslovno u potok, izazivajući užas kod više od 16 milijuna ljudi koji žive uz njezine obale.

U mnogim zemljama bjesne požari, koji se ne gase vodenim bombama jer nema vode. Meteorolozi u razdoblju koje slijedi najavljuju još veće ljetne žege, s temperaturama koje bi i na hrvatskom tlu mogle prelaziti 40, pa i 45 Celzijevih stupnjeva.

I trenutna izdašnost izvorišta rijeke Cetine i njezinih pritoka sigurno je manja nego u kišnim zimskim periodima, ali neupitno je da i uz smanjenu izdašnost izvora Cetina osigurava na stotine puta veće količine vode od potreba potrošača naslonjenih na tu rijeku.

Na slijevu rijeke Cetine instalirano je sedam velikih vodozahvata koji osiguravaju pitku vodu potrošačima Splitsko-dalmatinske i dijelu Šibensko-kninske županije. Prvi i najveći je onaj na izvorištu rijeke Jadro, s kojega se vodom napajaju Split, Solin, Kaštela i sva naselja do granice sa Šibensko-kninskom županijom. Dokazana je povezanost izvorišta Jadra s vodotokom Cetine.

Ostalih pet vodozahvata instalirano je izravno na Cetini, odnosno njezinim pritokama, od kojih po jedan u Vrlici, Hrvacama, Sinju i Otoku, te dva u Omišu.

Na jednom od triju glavnih izvora rijeke Cetine, Vukovića vrelu, izgrađen je vodovod za vrlički kraj. Danas taj vodovod opskrbljuje pitkom vodom cijelo područje grada Vrlike, osim naselja Otišića u kojemu nije izgrađena vodoopskrbna mreža, a iz istoga vodovoda pitku vodu dobivaju potrošači u općinama Civljane i Kijevo.

Voda iz Rude

U Hrvacama je izgrađen vodovod Šilovka s vodozahvatom i crpnom stanicom nizvodno od brane Peruća, ali je zbog male potrošnje vode izvan funkcije, a potrošači u naseljima te općine prespojeni su na uvezani vodosustav Kosinac-Ruda. Kosinac je prvi vodovod izgrađen u Cetinskoj krajini još 1912. godine. Desetljećima je to bio jedini izvor vode za piće alkarskoga grada. Zbog ograničene izdašnosti izvorišta, koje se nalazi nizvodno od mosta preko Cetine na Hanu, još 70-ih godina prošloga stoljeća u ljetnim mjesecima potrošnja vode se reducirala.

Upravo u to vrijeme počela je izgradnja HE "Orlovac". Bilo je planirano da toj hidroelektrani, instalirane snage 237 MW u tri istovjetna generatora s proizvodnim performansama za vršna opterećenja, kompletno postrojenje bude ispod zemlje. Tijekom iskapanja došlo je do proboja podzemne rijeke, čije se nadiranje nije moglo zaustaviti. U takvim okolnostima odlučeno je da se postrojenje hidroelektrane gradi nad zemljom, a poslije analiza koje su potvrdile da iz podzemne rijeke izvire vrhunska voda za piće, u tadašnjoj općini Sinj su, u dogovoru sa Splitom, krenuli u izgradnju regionalnog vodovoda Ruda.

Danas taj vodovod, zajedno s Kosincem, s kojim je umrežen u cjelinu, napaja vodom potrošače u Sinju, Trilju, Dicmu, Hrvacama i Otoku, dio omiškog zaleđa, općinu Dugopolje te dio naselja općine Muć.

Otočni vodovod

Za ostala dva vodovoda vodozahvati s crpkama postavljeni su uza samu rijeku: kod Zadvarja za potrebe vodoopskrbe šireg područja Omiša i srednjodalmatinskih otoka Brača, Hvara, Visa i Šolte, i kod Gata, odakle se pitkom vodom opskrbljuje Makarsko primorje.

Upravo je voda s rijeke Cetine na cijelom ovom prostoru jamstvo života. I zato danas, dok mnogi u Hrvatskoj, i još više u svijetu, muku muče kako osigurati barem minimalne količine vode za piće, mi koji živimo u okruženju Cetine moramo sa zahvalnošću gledati na tu rijeku pitajući se što činimo, i je li to što činimo dovoljno da bismo i ubuduće živjeli u vodnom blagostanju, piše Slobodna Dalmacija.