"Tražim osobu koja je zainteresirana za izlazak, bilo u vidu neke večere, pića, svejedno. Jedini uvjet je da je ta osoba pozitivna na COVID-19", započinje jedan od oglasa za korona partnera. "Sukladno novonastalom situacijom i epidemiološkim mjerama nastavak mog studiranja na KIF-u mogao bi biti ugrožen, zbog toga i šaljem ovakav poziv. Smatram da ću s potvrdom da sam prebolio COVID-19 imati dugoročnije, a i po zdravlje veće blagodati nego da se cijepim."
U Facebook grupi najvećeg hrvatskog studentskog doma, studenti i ostali članovi krenuli su u potragu za nekime tko bi ih zarazio koronavirusom. Razlog je što smatraju da je to bolji način da dobiju COVID potvrdu od cijepljenja. Objava je sakupila oko 1 700 reakcija. Komentari ili podržavaju ideju ili ne, a neki su se odlučili priključiti potrazi.
Studente je na ovo potaklo što su neki fakulteti odlučili uvesti EU digitalne COVID potvrde kao uvjet za ulazak na fakultet. To znači da studenti bez potvrde neće moći pristupiti niti jednom obliku nastave niti boraviti na fakultetima.
Specijalist psihijatrije iz Klinike za psihijatriju Vrapče, docent Goran Arbanas, rekao je kako se u ovom slučaju radi o precijenjenim idejama. To su uvjerenja od kojih je čovjeka teško razuvjeriti, a koje ipak ne dosežu razinu bolesnog. Vladaju mislima i osoba im daje veće značenje nego što one stvarno imaju. Kada se dosegne razina bolesnog, naziva se sumanutošću.
- Netko je uvjerenja da je cijepljenje štetno, da ima puno nuspojava i da će se dogoditi nešto loše ako se cijepi. Ta precijenjena ideja ponekad može prijeći u razinu patološke sumanosti. Na primjer, to su ljudi koji se zaista, iskreno i čvrsto, drže teorija zavjere, da netko radi protiv nas, da namjerno to čini da bi nas uništio. Tu imamo raspon normalnih misli, normalnog zaključivanja, preko precijenjenih ideja, do sumanutih ideja. I onda će se iz ove kategorije ljudi koji imaju jako čvrste precijenjene ideje i iz malog dijela ljudi koji imaju sumanute ideje upravo isprofilirati ovi o kojima pričamo, objasnio je. Ukratko, radi se o ljudima koji su potpuno uvjereni da je sve bolje nego da se cijepe pa će učiniti bilo što da se ne bi cijepili. Arbanas naglašava da većina nije duševno bolesna.
Stresne situacije, poput pandemije, nisu im uzrok, ali mogu biti povod.
S oglasima za zarazom može biti povezana i dob. Novija istraživanja pokazuju da adolescencija traje dugo, čak i do kasnijih dvadesetih godina. Statistički su mlađi ljudi skloniji rizičnijim ponašanjima, a adolescenciju karakterizira i osjećaj nemoći.
- U ovom kontekstu, mladi će češće razmišljati da im neće ništa biti od bolesti. Mladi ljudi vrlo rijetko razmišljaju o bolestima. Stava su da oni mogu sve i ništa im se neće dogoditi. Rijetko koji mladi čovjek će razmišljati da može poginuti kad sjedne u auto. Češće će to učiniti stariji ljudi, dao je primjer Arbanas.
Nejasan mu je stav da netko vidi dobrobiti u zarazi od bilo koje bolesti. - Zamislite da tako pričamo o dječjoj paralizi. I sad vi kažete "Neću se cijepiti protiv dječje paralize. Radije bih je prebolio." Koja je posljedica dječje paralize? Da ćete imati oštećenja mišića. Ja ne znam ni za jednu bolest koja ima zdravstvene beneficije, samo rizike. Da netko kaže da se neće cijepiti protiv tuberkuloze, radije bi ju prebolio. To je bedastoća. Ali netko može imati precijenjene ideje i vjerovati da je tako, rekao je.
Što se tiče onih koji bi se na takve oglase mogli javiti, kaže kako može biti riječ o više vrsta motivacija. Razlog može biti financijski ili ako netko dijeli mišljenje pa želi pomoći neznancu ili svom prijatelju.
Da je ovakva situacija zabrinjavajuća, misli i magistra edukacijske rehabilitacije iz centra Želim znati, Mateja Marinić. Nada se kako se ipak radi o manjini.
- S druge strane, ovakva situacija je u konačnici i odraz našeg društva koje je zbog pandemije COVID-19 i cijepljenja s ciljem zaustavljanja iste podijeljeno. Vrlo je zabrinjavajuća činjenica da su određeni mladi spremni izložiti se zarazi, na taj način potencijalno ugroziti sebe i druge, te da smatraju kako će isto imati manje posljedice za njih nego cijepljenje. U vrijeme pandemije COVID- 19 nije samo naglasak na zaštiti vlastitog zdravlja već i na preuzimanju odgovornosti u zaštiti drugih oko sebe. Svijest o tome kako naše ponašanje ima utjecaja i na druge nikada nije bilo važnije nego u ovom razdoblju, komentirala je.
Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivan Pavao Boras smatra kako je ideja namjerne zaraze nepromišljena i nagla. Dodao je da će se Studentski zbor zalagati da sastavnice Sveučilišta ne uvode COVID potvrde, osim ako nije zakonom propisano.
- Smatramo da je to diskriminacija. Ne smijemo nikakav način diskriminacije dopustiti među našim kolegama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....