Tko zaposli otpuštenog radnika dvije godine ne treba plaćati pola doprinosa

ZAGREB - Radnici koji ostaju bez posla kao tehnološki višak za trajanja otkaznog roka, ili u posljednjim mjesecima rada moći će, preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, obaviti prekvalifikaciju kako bi se vrijeme nezaposlenosti skratilo na najmanju moguću mjeru, te da bi radnik što prije počeo raditi s novim, traženijim zanimanjem.

Poslodavac koji zaposli radnika koji je u na svom radnom mjestu proglašen tehnološkim viškom od države će dvije godine dobivati subvenciju u iznosu 50 posto doprinosa, a nezaposleni koji se odluče na otvaranje privatnog posla, osim novčane potpore, imat će mogućnost osnivanje zadruga s drugim samozaposlenima. Ako se na to odluče, HZZ će im sufinancirati plaću voditelja zadruge koji će se baviti marketingom i ostalim poslovima koje kao samostalni poduzetnici ne bi mogli plaćati. To su samo neke od mjera aktivne politike do ulaska Hrvatske u EU koje će sutra ministar Mirando Mrsić predstaviti u Zavodu za zapošljavanje.

Prema neslužbenim informacijama, u planu je i pojednostavljivanje postupka za odobravanje tzv. neradnog petka, mjere koju struka smatra dobrom, ali do sada u Hrvatskoj prekompliciranom. Novina je i da nezaposleni koji odluče pokrenuti privatni biznis više neće morati otvarati tvrtke ili obrte prije nego dobiju potvrdu da će dobiti poticaj za samozapošljavanje, a cijeli postupak maksimalno će se skratiti s dosadašnjih šest mjeseci do čak godine dana. Usto, pokretanje novog posla neće biti ograničeno samo na zanimanje za koje su školovani, već će, primjerice, inženjeri prehrambene tehnologije moći otvarati slastičarnice ili pekarnice. Novosti ima i u komunalnim radovima. Sufinanciranje HZZ-a sa 75 posto povećava se na 85, a lokalna samouprava kojoj HZZ bude sufinancirao radnike tri ili šest mjeseci, te će radnike morati zadržati još toliko o vlastitu trošku. Napravljen je i program "Pojedinačni projekti javnog rada", kojim će se, uz sufinanciranje HZZ-a zapošljavati u ustanovama za skrb o osobama s invaliditetom ili, primjerice, u skloništima za zlostavljane žene. Tako će se, primjerice štićenica neke sigurne kuće, po zanimanju računovođa, uz subvenciju moći zaposliti u udruzi koja vodi sklonište.

Ministar bi trebao prezentirati i novosti oko pripravničkog staža za 1600 kuna: uklonjene su birokratske barijere, i nezaposleni koji imaju više od godinu dana staža, ali ne u zanimanju za koje su se školovali, mogu aplicirati za pripravnički, a staž je za pojedina obrtnička zanimanja produljen na 36 mjeseci, ovisno o tome koliko za pojedino zanimanje traje pripravnički staž. Dosad je na ovaj način zaposleno oko 8000 mladih bez radnog iskustva, a do kraja godine očekuje se izvršenje plana od njih 10.000. Isto se očekuje i iduće godine, jer je i Europska unija krenula sa sličnim projektima.

Većina ovih mjera za zapošljavanje i dosad je postojala na papiru, no i nezaposlenima i poslodavcima, pokazalo se, bile su nedostupne zbog pretjeranog birokratiziranja ili su jednostavno bile neprimjenjive u praksi.