TKO JE ŽENA KOJU VLADA PREDLAŽE ZA GLAVNU DRŽAVNU ODVJETNICU U pravosuđu je 40 godina, program je napisala na 10 stranica, evo što su joj prioriteti

Kandidatkinja za glavnu državnu odvjetnicu Zlata Hrvoj Šipek u srijedu će u maloj vijećnici u Saboru sjesti pred saborski Odbor za pravosuđe i odgovarati na pitanja članova Odbora o tome na koji način u iduće četiri godine namjerava voditi DORH.

Od šestero kandidata koji su se javili na natječaj Vlada je upravo nju predložila Saboru za glavnu državnu odvjetnicu. Time su se potvrdile neslužbene informacije prema kojima je još 10. travnja, zadnjeg dana natječaja, od Banskih dvora dobila snažan signal da može računati na političku podršku potrebnu za izbor.

Sabor bi o njezinu imenovanju trebao glasati idući tjedan, a za izbor joj je potrebna obična većina saborskih ruku. Dobije li potrebnu većinu, 64-godišnja Hrvoj Šipek ima velike izglede postati prva žena na čelu DORH-a. Žene već godinama čine većinu u DORH-u, a prema podacima iz posljednjeg godišnjeg izvješća o radu DORH-a, čak 68 posto, dakle dvije trećine, tužiteljica u Hrvatskoj su žene. Od travnja 2018. Hrvoj Šipek obnaša dužnost prve zamjenice glavnog državnog odvjetnika. Od veljače ove godine, kad se zbog otkrića da je član masonske lože s pozicije glavnog državnog odvjetnika morao povući Dražen Jelenić, Hrvoj Šipek je privremeno vodila DORH.

Bude li izabrana, na čelo DORH-a će po prvi put od 2000. doći osoba koja ne dolazi iz kaznene grane prava, već iz Građansko upravnog odjela DORH-a čija je zadaća štiti imovinsko-pravne interese države. Na tim je poslovima Hrvoj Šipek provela čitavu profesionalnu karijeru od 1980. do danas.

Diplomirala 1978.

Rođena je u Karlovcu 1956., diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1978., a pravosudni ispit položila 1980. kad se zaposlila u Javnom pravobraniteljstvu koje je tijekom devedesetih promijenilo naziv u Državno pravobraniteljstvo.

Prvo desetljeće i pol profesionalne karijere provela je u rodnom Karlovcu kao savjetnica, stručna suradnica i zamjenica u javnom pravobraniteljstvu. U listopadu 1991. imenovana je za javnu pravobraniteljicu tadašnjih općina Karlovac, Duga Resa i Ozalj, a 1992. i za općine Slunj, Vojnić i Vrginmost. Značajan skok u karijeri postigla je 1994. kad ju je Sabor imenovao za zamjenicu glavnog državnog pravobranitelja Petra Šale, u široj javnosti poznatog kao jednog od utemeljitelja HDZ-a. Na poziciji Šaline zamjenice ostala je do 2001. kad je pravobraniteljstvo pripojeno DORH-u. Od 2005 do 2018. bila je voditeljica Građansko upravnog odjela DORH-a, a od 2018. i Jelenićeva dolaska na čelo DORH-a i njegova prva zamjenica.

Uz profesionalne reference, u životopisu koji je priložila kandidaturi za glavnu državnu odvjetnicu, istaknula je da potječe iz službeničke obitelji, da joj je otac u Drugom svjetskom ratu bio domobran i sudionik Križnog puta, a suprug 1991. dragovoljac Domovinskog rata.

Program

U programu rada koji je priložila na natječaju, Zlata Hrvoj Šipek na 10 stranica obrazlaže svoje viđenje rada DORH-a u naredne četiri godine. Progon organiziranog kriminala i korupcije ističe kao jedan od prioriteta rada DORH-a u njezinom mandatu, pri čemu glavni naglasak stavlja na jačanje kapaciteta odjela za oduzimanje imovine stečene organiziranim kriminalom i korupcijom. Podsjeća da su ti specijalizirani odjeli formirani u USKOK-u i u četiri najveća županijska državna odvjetništva - zagrebačkom, splitskom, riječkom i osječkom - ali da ni danas, šest godina od osnutka, nemaju ni jednog jedinog financijskog istražitelja. Razlog tome je, navodi, što su raspisani niski koeficijenti za radno mjesto financijskih istražitelja i nitko za tu plaću ne želi raditi pa traži da se za njih propišu primjerenije plaće.

Iznenađujuće velik dio svog programa Hrvoj Šipek koja, podsjećamo, nije "kaznenjak", posvetila je unaprjeđenju istraživanja i progona ratnih zločina. Potrebno je, ističe, ustrajati na suradnji tužiteljstava Hrvatske, Srbije i BiH jer se glavnina optuženih u jednoj državi nalazi na teritoriju jedne od drugih dviju država, uključujući i dokaze za ratne zločine. Predlaže da se progonom ratnih zločina ne bave tužitelji koji nisu specijalizirani za tu vrstu kaznenih djela, već da se određeni broj tužitelja trajno premjesti u specijalizirana državna odvjetništva za ratne zločine te da se osnuju specijalizirani tužiteljski timovi koji bi se bavili isključivo istraživanjem i progonom ratnih zločina. Traži da se državno-odvjetničkim timovima priključi i vojne analitičare ili da ih se stavi na raspolaganje kao vanjske suradnike tužiteljskim timovima specijaliziranim za ratne zločine. Kapacitete odjela za ratne zločine, navodi u programu Hrvoj Šipek, treba jačati i zato što stiže sve veći broj vrlo opsežnih i složenih predmeta ratnih zločina koje Hrvatskoj ustupa Bosna i Hercegovina.

S obzirom na to da DORH spada među institucije koje su najzatvorenije prema javnosti, zanimljiva je i njezina najava proaktivnijeg odnosa prema medijima i transparentnijeg rada DORH-a.

Bude li potvrđena za glavnu državnu odvjetnicu, Zlata Hrvoj Šipek će na isteku četverogodišnjeg mandata imati 68 godina. S obzirom na to da državni odvjetnici, jednako kao i suci, s navršenih 70 godina života moraju u mirovinu, ona bi mogla biti prva osoba na čelu DORH-a koja ne mora kalkulirati s mogućnošću reizbora na novi mandat, a time ni s potrebom da se dopadne bilo kojoj političkoj opciji. Pred njom je dakle prilika da mandat koji joj se smiješi na kraju njezine profesionalne karijere odradi rasterećena kalkulacija i u skladu s profesionalnom savješću.