HRVATSKE PERJANICE

Tko je dobio, a tko izgubio u prvom kvartalu: Ina je svaki dan zarađivala vrtoglavih 12 mil. kn

Banke su opet među dobitnicima. Zaba je kraj ožujka dočekala s neto dobiti od 432 milijuna kn, što je 154 milijuna više nego u prvom kvartalu 2010.

ZAGREB - Prvo tromjesečje ove godine Ina je zaključila s neto dobiti većom od milijardu kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju najveća hrvatska naftna kompanija još grcala u milijunskim gubicima.

Prodaja raste

Posljedica je to, tvrdi predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott, povećanja prihoda od prodaje, koji su u prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, porasli za 23,2 posto, a što je opet rezultat veće proizvodnje na Ininim nalazištima u sjevernom Jadranu i u Siriji. No, na rezultat su utjecale i mjere štednje, koje će se nastaviti i ove godine.

Uprava Ine odlučila je uštedjeti dodatnih 550 milijuna kuna, i to na raznim stavkama - od održavanja zgrada, preko cateringa, pa do troškova za telekomunikacijske usluge.

Bez obzira na aktualni sukob glavnih Ininih dioničara - MOL-a i Vlade, oko isplate dividende za prošlu godinu, Uprava te kompanije namjerava znanto povećati investicije.

Svjež novac u ovoj i sljedećim godinama trebao bi ponajprije otići u modernizaciju 40-ak Ininih benzinskih postaja, ali i u rafinerije.

Naličje uspjeh

- Najzahtjevnije razdoblje procesa financijske stabilizacije je iza nas. Tijekom prošle godine uspjeli smo ojačati Ininu financijsku stabilnost podmirivši sve značajne obveze i dosegnuvši potrebnu razinu likvidnosti - pohvalio se novinarima Aldott.

No, priča o uspjehu ima i svoje naličje. U slučaju Ine, ono se vidi i u rastu zaduženosti kompanije, koja je krajem ožujka dosegla 11 milijardi kuna ili preko milijardu kuna više nego krajem 2010. Ne treba zaboraviti i da na njeno poslovanje utječe kretanje cijena energenata na svjetskom tržištu, kao i tečajne razlike.

Podravkin skok

Slične trendove u prvom je kvartalu imala i Podravka, čija je dobit, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, skočila za više od 200 posto, dosegavši iznos od gotovo 26 milijuna kuna. Vrlo sličan rast dobiti ima i Jamnica, koja je prvo tromjesečje zaključila s plusom od oko 2,5 milijuna kuna.

Ukratko, one perjanice hrvatskoga gospodarstva koje nisu okrenute samo domaćem tržištu, nego velik dio svog prihodovnog kolača ostvaruju na stanim tržištima, koja su se već oporavila od recesije, sada bolje i prolaze.

Slično je i s bankama, pa je Zaba, primjerice, prvi kvartal zaključila s plusom od 432,26 milijuna kuna, što je čak 55,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Na drugoj su strani tvrtke orijentirane isključivo na slab domaći teren, poput HT-a, te one sezonskog karaktera, poput turizma, ili, primjerice, Leda, koji glavninu rezultata ostvaruje tijekom ljetne sezone. Recesija se i dalje odražava na njihovo poslovanje.

- Još ne možemo reći da će 2011. biti godina oporavka. Nekima će ova godina biti dobra, a drugim loša - ocjenjuje Zdeslav Šantić, analitičar SG Splitske banke.

Inače, svima je zajedničko to što su im rashode napuhali troškovi zbrinjavanja viška radnika, te visoke cijene energenata i sirovina. U nekim slučajevima, popout Atlantic Grupe, rashode su podigle i akvizicije.

Mađari još nemaju više od 50 posto

U Ini jučer nisu htjeli govoriti o promjenama u svojoj vlasničkoj strukturi, nakon što je iz MOL-a stiglo priznanje da je na burzi kupovao dionice hrvatske naftne kompanije. O tome koliki vlasnički udio u Ini sada ima MOL, nije htio govoriti ni glasnogovornik mađarske naftne kompanije Domokos Szollar. Ipak, ono što je u ovom trenutku sigurno, to je da Mađari još nisu stekli više od 50 posto Ine. Da im je to pošlo za rukom, morali bi o tome obavijestiti Zagrebačku burzu i Hanfu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:27